Prema novim podacima koje je u srijedu objavio Europski potporni ured za azil (EASO), broj zahtjeva za azil u EU-u smanjuje se već treću godinu zaredom. Tijekom 2018. u državama članicama EU-a, Norveškoj i Švicarskoj zabilježeno je 634.700 zahtjeva za azil, što je smanjenje od deset posto u usporedbi s 2017. i slično broju zahtjeva tijekom 2014. godine. Prema podacima EASO‑a broj neriješenih prvostupanjskih predmeta u području azila smanjio se za gotovo 50 posto u odnosu na najveći broj u jesen 2016. godine.

EASO je objavio pregled trendova azila u 2018. godini čiji podaci pokazuju nižu stopu priznavanja prijava (34 % u usporedbi s 40 % u 2017.), i neriješenih slučajeva na manje od polovine najvišeg dosega zabilježenog u jesen 2016. godine.

Već treću godinu zaredom, i 2018. godine zabilježeno je smanjenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu u EU-u nakon migracijske krize 2015. godine. Uloženo je 634.700 zahtjeva, što je 10 posto manje nego u 2017., i slično kao u 2014. godini. Slijedi značajan pad zahtjeva za 44 posto u 2017. u odnosu na prethodnu godinu.

Sirija je ostala vodeća zemlja podrijetla za podnositelje zahtjeva, ali s 25 posto manje zahtjeva nego prethodne godine. Više od jednog od deset podnositelja zahtjeva bilo je sirijskog državljanstva, u usporedbi s 2015.-2016., kada su Sirijci činili više od jednog od četiri podnositelja zahtjeva. Afganistan i Irak, uz Siriju, prve su tri zemlje podrijetla migranata u 2018. godini.

Unatoč ukupnom smanjenju zahtjeva, migranti iz nekoliko država podnijelo je više zahtjeva nego prethodne godine. Gruzijski, turski i venezuelanski podnositelji zahtjeva za azilom povećali su se drugu godinu zaredom. Isto se dogodilo 2018. godine za podnositelje zahtjeva iz Kolumbije, Palestine i Irana. Godine 2018., gotovo jedna petina svih zahtjeva podnijeli su državljani zemalja koje su oslobođene viza za ulazak u šengensko područje, uključujući Venezuelce, Kolumbijce, Gruzijce.

Zemlje EU-a te Norveška i Švicarska zajednički su izdale 593.500 prvostupanjskih odluka, 40 posto manje nego u 2017., ali još uvijek znatno više nego u razdoblju prije krize. Odluke koje su donesene 2018. godine bile su uglavnom pozitivne, odobravale su status izbjeglice ili supsidijarnu zaštitu. Državljani Sirije, Jemena i Eritreje imali su najveće stope priznavanja, dok su najmanji udjeli pozitivnih odluka bili za Gruzijce i Gambijce.

Broj podnesenih prijava i čekanje odluke u prvom stupnju nastavio je opadati, ali samo skromno. Stanje neriješenih predmeta dostiglo je na kraju 2018. godine 448.300 u odnosu na jesen 2016. kada je premašila brojku od milijun.V.T.