Četiri obvezna mirovinska fonda - AZ OMF, Raiffeisen OMF, PBZ/CO i Erste Plavi, unatoč nepovoljnim tržišnim uvjetima u prošloj su godini ipak ostvarili pozitivne prinose. Vrijednost imovine ova četiri fonda dosegnula je 98,1 milijardu kuna, od čega su više od 30 milijardi kuna ti fondovi zaradili i prebacili na račune 1,94 milijuna svojih članova. Istaknuto je to u utorak na konferenciji za medije Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).

Predsjednik Uprave AZ fonda Kristijan Buk ističe da su fondovi B kategorije, ujedno i najveći, koji postoje od 2002. godine, odnosno početka mirovinske reforme, do kraja prošle godine imali prosječni godišnji prinos od 5,47 posto, što ih svrstava među vodeća tri-četiri mirovinska fonda u Europi i svijetu. Prinos za B fondove u 2018. iznosio je 1,02 posto, no Buk je napomenuo da prinosi flukturiraju, pa tako jedne godine mogu iznositi deset, a druge jedan posto te je istaknuo da ne treba gledati prinos u jednoj godini, nego u dužem razdoblju.


I fondovi A i C kategorije lani su zabilježili slabije prinose pa je tako od početka rada, 2014. godine, pa do kraja 2018. prosječni prinos svih obveznih mirovinskih fondova kategorije A iznosio 7,04 posto, a lani 0,84 posto, dok je prosječni godišnji prinos fondova u kategoriji C do 2018. dosegnuo šest posto, a samo u 2018. 2,94 posto. Buk kaže da je u samim počecima bilo pametno konzervativno ulagati, no kako s razvojem fondova i rastom njihove imovine polako dolazi do liberalnijeg ulaganja te postupnog smanjenja ulaganja u hrvatske državne obveznice. Ipak, poručuje da fondovi moraju zadržati određenu dozu konzervativnosti te da nikad neće, poput nekih anglosaksonskih fondova, imati 60-70 posto ulaganja u dionicama. "Tražimo priliku za nova ulaganja, a očekujemo da ćemo tu priliku dobiti i s promjenama zakona te da ćemo na ovih više od devet milijardi kuna koje smo uložili u hrvatsko gospodarstvo, imati priliku za nastavak tih ulaganja", rekao je.


Predsjednik Uprave PBZ/CO fonda Dubravko Štimac poručio je da je okruženje u kojem su fondovi radili u prošloj godini bilo dosta loše, s obzirom na to da su sve klase imovine u koje su kao fondovi mogli ulagati poslovale uglavnom s negativnim rezultatima, ili tek blagim plusevima. Primjerice, to se odnosi i na pad vrijednosti indeksa Crobex u 2018., indeksa na europskim i svjetskim burzama, kao i na slabe prinose hrvatskih državnih obveznica, dok su one na globalnoj razini doživjele i pad prinosa.


Pojašnjava da su sve klase imovine zbog niskih kamatnih stopa posljednjih godina ostvarivale rast, no kasniji rast kamatnih stopa u SAD-u, trgovinski rat između SAD-a i Kine, kao i drugi geopolitički rizici, doveli su do trenutačnog pada. Iako se, navodi Štimac, hrvatski obvezni fondovi ne mogu uspoređivati s hrvatskim investicijskim mješovitim fondovima, kaže da se minusi u njihovom poslovanju kreću od 1,13 do 9,88 posto.


Predsjednik Uprave Erste Plavog fonda Petar Vlaić kazao je da je novi zakon o mirovinskim fondovima dodatno liberalizirao mogućnosti ulaganja fondova, prije svega u infrastrukturne projekte, a tu su i ulaganja u mala i srednja poduzeća te startupove. Očekuje da će fondovi dati doprinos razvoju tih poduzeća i startupova. Smatra da je taj model prijeko potreban, no napominje da su prije svega poduzetnici ti koji trebaju doći s idejom i poslovnim planom. Pozdravlja i izmjenu kojom je povećan iznos udjela kojeg fondovi mogu posjedovati u pojedinoj tvrtki, a kao negativno ističe to što zaposlenici mirovinskih društava ne mogu sudjelovati u radu nadzornih odbora tvrtki u kojima imaju te udjele. "Preuzimat ćemo sve veće udjele u poduzećima, a s druge strane zabranjeno nam je da naši zaposlenici i sve povezane osobe s društvima sudjeluju u radu nadzornih odbora. Mislimo da je to loše i da je to nešto što se može promijeniti", upozorava Vlaić.