Novosti
POTRAGA ZA ISTINOM UZ POMOĆ ZNANOSTI

Identifikacija žrtava rata uspješna u 82 % slučajeva
Objavljeno 13. veljače, 2019.
Metoda analize DNA počela se u Hrvatskoj primjenjivati 1995. godine

Prošlog tjedna u Višnjevcu je pokopan Miroslav Balatinac, nakon što su njegovi posmrtni ostatci 24 godine počivali u tuđem grobu na Retfalačkom groblju, zbog zamjene identiteta prilikom identifikacije 1994. O pogrešci je njegovu obitelj obavijestila Uprava za zatočene i nestale Ministarstva branitelja.


Uprava za zatočene i nestale za naš list objašnjava kako bez privole obitelji i zaštite osobnih podataka ne mogu iznositi podatke o konkretnim slučajevima, no naglašava da je uspješnost identifikacije u Hrvatskoj visoka, iznad 82 posto. Ipak, i dalje postoji određeni broj neidentificiranih posmrtnih ostataka.


- Općenito, u vrlo složenom procesu traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu, koji zahtijeva interdisciplinarni pristup, sudjeluju sva nadležna tijela, ustanove i organizacije predvođene Upravom za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja. Indicije o mogućim pogreškama u završnoj identifikaciji posmrtnih ostataka proizlaze iz raščlanjivanja svih raspoloživih saznanja o nestalim i identificiranim osobama, čime se kontinuirano bave nadležna tijela uključena u taj proces. Kod sumnje na moguće pogrešno prepoznavanje prikupljaju se i raščlanjuju sva operativna saznanja, provode dodatne obrade posmrtnih ostataka te se, prema potrebi, prikupljaju i dodatni krvni uzorci od članova obitelji - stoji u odgovoru Ministarstva hrvatskih branitelja, koji potpisuje glasnogovornica Nikolina Gotal, te dodaje da u otklanjanju pogrešaka, poštujući interese obitelji žrtava i proživljenu dugotrajnu neizvjesnost, primjenjuju individualni pristup.


Proces identifikacije ovisi o više uzroka, poput stanja posmrtnih ostataka, raspoloživih krvnih uzoraka članova obitelji, pa i tehnološkog razvoja. Svi su neidentificirani ostatci obrađeni klasičnim sudsko-medicinskim metodama i podvrgnuti obradi metodom analize DNA. Obrada je u najvećem broju slučajeva završena, izuzev za one posrmtne ostatke koji nisu pogodni za DNA analizu. U nekim slučajevima, kažu u Ministarstvu, nema krvnih srodnika pa nije moguće utvrditi podudaranje. U nekim pak slučajevima identifikacija nije moguća zbog prethodnih pogrešaka u završnoj identifikaciji.


- To može biti slučaj kod masovnih grobnica ekshumiranih u početcima procesa, kada u ovom području nije bilo primjene metode analize DNA, kod grobnica čije su žrtve homogenih obilježja te onih s pomiješanim posmrtnim ostatcima, s čim se najčešće susrećemo kod sekundarnih grobnica. Kontinuirano se bavimo ovim slučajevima i rješavamo ih – kažu u Ministarstvu, dodajući da im potporu daje i Savez udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja.
Metoda analize DNA počela se primjenjivati 1995., i to radi ciljane provjere identiteta. Preduvjet široj primjeni metode analize DNA bio je prikupljanje krvnih uzoraka od preživjelih članova obitelji. Već 1998., u organizaciji Uprave za zatočene i nestale, provedena je akcija prikupljanja krvnih uzoraka od obitelji nestalih i smrtno stradalih osoba.


Marija Mihelić
Parametri za prepoznavanje identiteta
“Od 2002. odnosno 2003. godine u obradi posmrtnih ostataka u Republici Hrvatskoj, kad je to moguće, primjenjuje se sklop klasičnih sudsko-medicinskih metoda i metode analize DNA. U području primjene te metode Hrvatska je u mnogočemu bila predvodnica”, ističu u Ministarstvu. Naime, Međunarodna komisija za nestale osobe, kao renomirana međunarodna organizacija koja se bavi identifikacijom posmrtnih ostataka, počela se koristiti metodom analize DNA 2001. odnosno 2002. godine. Da bi se točno odredio identitet, potrebni su brojni parametri. U početcima procesa identifikacija se provodila klasičnim sudsko-medicinskim metodama, uključujući antropološku, stomatološku i RTG obradu. “Utvrđeni nalazi i procijenjene vrijednosti uspoređivane su s raspoloživim zaživotnim, ante-mortalnim podatcima te kontekstualnim i drugim informacijama, poput onih o okolnostima nestanka, drugim sudionicima događaja i sl. Treba uzeti u obzir kako je to bilo vrijeme nedugo nakon rata te su na posmrtnim ostatcima bila sačuvana brojna prepoznatljiva obilježja”, ističu u Ministarstvu, kao i to da su kod nedostatnosti elemenata za identifikaciju formirani albumi neidentificiranih posmrtnih ostataka, koji su bili dostupni obiteljima i javnosti radi preliminarnih prepoznavanja.
Možda ste propustili...

MINISTAR FINANCIJA NAJAVIO DA JE ANALIZA ULJANIKA PRI KRAJU:

U brodogradnju "upumpano" 35 milijardi kuna, kako opravdati dodatnih deset?

MINISTAR ODGOVORIO AMNESTY INTERNATIONALU

Hrvatska policija neće dopuštati ilegalne ulaske