Objavljeno 12. veljače, 2019.
Ta je kultura sve zanimljivija slavonskim ratarima i posljednjih se godina sve više sije
VINKOVCI - Soja je jedna od ratarskih kultura koju Hrvatska mnogo više izvozi nego što je uvozi te ostvaruje suficit od 84,5 milijuna eura i samodostatna je u proizvodnji soje.Naime, u 2017. izvezli smo 231.620 tona soje. u vrijednosti od 89,2 milijuna eura, a uvezeno je 11.659 tona, vrijednih 4,7 milijuna eura. Prošle i pretprošle godine soje smo najviše izvezli u Sloveniju i Mađarsku.
Ta je kultura sve zanimljivija slavonskim ratarima i posljednjih se godina sve više sije, pa je, primjerice, 2017. u Vukovarsko-srijemskoj županiji sojom zasijano više od 26 tisuća hektara, a pšenicom, tradicionalno omiljenom krušaricom slavonskog seljaka, zasijane su dvije tisuće hektara manje. Pod sojom je u najistočnijoj županiji prošle godine bilo 22.177 hektara, a prosječni prinos bio je 2,8 tona po hektaru i ukupno je proizvedeno 62 tisuće tona.
Slični su pokazatelji i na državnoj razini, gdje je od 2013. do 2017. uočljiv rast površina zasijanih sojom, prosječno se godišnje sijala na 63.170 hektara, a u 2017. površine su bile 35 posto veće u odnosu prema petogodišnjem razdoblju prije toga. U cijeloj su Hrvatskoj 2017. sojom zasijana 85.133 hektara, prinos po hektaru bio je 2,4 tone, a ukupno je proizvedeno 207.765 tona.
- Soja je kultura koja dobro drži cijenu i koju se isplati imati na njivama. Doduše, nešto je teža za obradu od pšenice, zbog problema s korovima, ali zarada je solidna. Uz standardne, pšenicu i kukuruz, uvijek gledam posijati i soju ili suncokret, ovisno o godini – kaže Darko Juzbašić, pomoćnik pročelnika za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije, koji se i sam bavi poljoprivredom, dodajući kako soju na 15 hektara svake godine sije zbog plodoreda.
Hrvatska je u siječnju 2013. potpisala Deklaraciju Dunav soja, deklaraciju o suradnji koju je sastavila udruga Dunav Soja, čije su potpisnice zemlje kroz koju protječe Dunav. Cilj inicijative koja povezuje zemlje srednje Europe jest da europski potrošači povećaju potražnju za hranom dobivenom iz domaće GMO-free soje, a u okviru toga je projekta u dunavskoj regiji sojom planirano zasijati 1,8 milijuna hektara.
Od zemalja u okruženju, soja se najviše proizvodi u Srbiji, 645.000 tona, a na drugom je mjestu Hrvatska s 235.000 tona. Najbolji prinosi ostvareni su u Srbiji, 3,29 tone po hektaru, te u Hrvatskoj, tri tone.
Na nedavnom sajmu državni tajnik Tugomir Majdak razgovarao je s Matthiasom Kronom, direktorom udruge Dunav Soja, o povećanju proizvodnje soje u Hrvatskoj, o označavanju tržišnom oznakom i preradi.
Miroslav Flego
prinos
U Hrvatskoj tri tone po hektaru
PETROVIĆ: Soja je rentabilna kultura
Dražen Petrović iz Račinovaca već desetak godina na 70 posto zemlje koju obrađuje, na 50 hektara, sije soju i zadovoljan je. “Soja je rentabilna kultura, ulaganja su manja nego kod, primjerice, šećerne repe, nema puno posla i samo dva puta je moram prskati i to je to, a repa traži sedam-posto prskanja i okopavanje. Sve što proizvedem otkupi Žito Osijek, a posljednja je cijena bila 2300 kuna za vagon soje, odnosno za deset tona. Cijenom nismo baš najzadovoljniji jer ne pokrivamo potpuno troškove. Šećerna repa je, što se toga tiče, bolja, jer županjska šećerana pomaže savjetima i ulaganjima, pa smo, ukupno gledajući, ipak u pozitivi”, kaže Dražen Petrović i najavljuje da će i ovog proljeća, krajem travnja sojom zasijati 50 hektara.