Kultura
PREMIJERA PREDSTAVE "LEGENDA O SVETOM MUHLI" MATE MATIŠIĆA

Sveti Muhlo zauvijek je promijenio i svoju i sudbinu mnogih svojih suseljana
Objavljeno 11. veljače, 2019.

ZAGREB - Komična farsa "Legenda o svetom Muhli", koju je prema tekstu Mate Matišića režirao Zoran Mužić, premijerno je izvedena u zagrebačkom GK Komedija. Zbirka je to ljudskih slabosti zbrojena u šaroliku fresku likova autorove zavičajne Imotske krajine. Tekst jednoga od najistaknutijih suvremenih hrvatskih dramskih autora napisan je još 1988. godine, kad je imao samo 23 godine. Tema predstave je druga novela četvrtoga dana Boccacciova "Dekamerona", u kojoj lukavi licemjerni fratar obmane priglupu gospu uvjerivši je kako mu se ukazao anđeo Gabrijel, koji želi posuditi njegovo tijelo da bi mogao imati ljubavni odnos s njom.


Radnja Komedijine nove predstave smještena je u srednjovjekovno selo Dalmatinske zagore, kamo su gledatelji transponirani iz današnje Hrvatske, u kojoj seoce po imenu Sveti Muhlo pati od zapuštenosti i manjka financiranja. Dosjetljivi seljani odluče kolektivno promijeniti vjeroispovijest kako bi si priskrbili dotacije iz državnih izdvajanja za manjine i tako ispunili rupu u proračunu, ali ne prije nego što ih priča odvede u davnu prošlost stoljećima ranije, u vrijeme kada je Muhlo, po kojemu je selo dobilo ime, prvi put kročio nogom u njega i zauvijek promijenio i svoju i sudbinu mnogih svojih suseljana.


Matišićev Muhlo, u glumačkoj interpretaciji Filipa Juričića, snalažljivi je fratar koji nizom intervencija u situacije i odnose uspijeva sebi priskrbiti čitav niz povlastica, pri čemu ne preže ni od zabranjenih tjelesnih užitaka s udanim ženama, iskorištavajući naivnost i praznovjernost drugih. Puna provokativnog duha karakterističnoga za toga autora, predstava parodira sve čega se dotakne - Matišić se poigrava žanrovima spajajući fantastiku, folklor, religiju i grotesku, obilno se oslanjajući na nasljeđe pučke komediografije kako bi ismijao ljudsko licemjerje, lakovjernost, praznovjerje i glupost.
Granice između realnog i fantastičnog su izbrisane, vjera i praznovjerje čvrsto su isprepleteni, ozbiljno i komično zadovoljno koegzistiraju u simpatičnoj galeriji likova koje tumače: Davor Svedružić, Vinko Kraljević, Ivica Zadro, Ana Magud, Igor Mešin, Goran Malus, Damir Lončar, Jasna Palić Picukarić, Vanda Winter, Ivan Magud, Dubravka Ostojić i Saša Buneta.


Dok lukavi varalica Muhlo smišlja nove spletke radi lascivnog zadovoljenja i novih erotskih igrica, usporedno se raspleću sudbine ostalih likova: odbjegli križarski ratnik Bogoslav prerušen u časnu sestru teško odolijeva iskazima ljubavi svojih i muških i ženskih suseljana; njegovu ženu Amaliju ostavljenu zaključanu u pojas nevinosti braća u međuvremenu odluče udati za drugoga; kćerka mu Evica pati jer se pljačkaš grobova Tvrtko zaljubio u njezina prerušena oca; a šaroliku paletu fratara, gvardijana, crkvenjaka i seljana, ne zaobilazeći časnu majku, zaokružuje živi mrtvac Ferdinand Krvopija, koji, umrijevši pri porodu, uviđa da je smrt učiteljica života. D.Kć./H

Autor se poigrava žanrovima spajajući fantastiku, folklor, religiju i grotesku, oslanjajući se na nasljeđe pučke komediografije
Možda ste propustili...

OLJK: MILJENKO JERGOVIĆ "SELIDBA"

Ne može se povijest unatrag popravljati

IZLOŽBA "PAPINSTVO I BUGARI" U ĐAKOVU

U povodu prvog apostolskog pohoda pape Franje Bugarskoj

ZAJEDNICA NAKLADNIKA I KNJIŽARA HGK

Uskoro suradnja s azijskim izdavačem

Najčitanije iz rubrike