Autoglas
AUTOBAHN

Nakon kroćenja brzine ide i naplata cestarine?
Objavljeno 12. veljače, 2019.
Njemačka se sve glasnije i ozbiljnije priprema za naplatu cestarine svima, a sada se vozači suočavaju i s prijedlogom ograničenja brzine

Njemački vozači doživljavaju šok za šokom. Zemlja u kojoj nema naplatnih kućica i vinjeta sve se glasnije i ozbiljnije priprema za naplatu cestarine svima, a ne samo svojim građanima (kroz razna davanja za vozilo i cijenu goriva). No ono što mnogo više zabrinjava sve su glasnije najave da će na tragu pojačane brige o zaštiti okoliša uskoro i u Njemačkoj brzina na autocestama biti ograničena na 120 ili 130 km/h.


Predložio je to parlamentani odbor za promet, iskazavši zabrinutost za okoliš i štetne emisije motora s unutarnjim izgaranjem. Nastavak je to politike koja je početkom godine prognala dizelaše Euro norme IV i niže iz velikih gradova i mnogim vlasnicima donijela glavobolje jer je cijena njihovih dobrodržećih automobila preko noći znatno pala. Trgovci trljaju ruke jer se kotač prodaje napokon snažnije pokrenuo. Globalna financijska kriza prije desetak godina snažno je uzdrmala automobilsku industriju, a preživjeli posljedice osjećaju i danas, jer ljudi su se teško odlučivali na zamjenu automobila u strahu od nove financijske krize. Istovremeno automobili su tih godina grabili ogromnim tehnološkim koracima naprijed, tako da su i danas, kada imaju 10-15 godina, još uvijek vrlo upotrebljivi. Jednostavno, nije bilo potrebe mijenjati ih.

Stari dizelaši idu na istok

To je dodatno usporilo autoindustriju, pri čemu ne treba zaboraviti da europski automobilski divovi većinom imaju njemačku adresu. Uljuljkani u hladovinu stare slave, raspolažući odličnim proizvodima pokretanima motorima s unutarnjim izgaranjem, pomalo nesvjesno ignorirali su signale i četvrt koraka zaostali za konkurentima koji su budućnost vidjeli u „alternativi”. I dok su mnogi odmahivali rukom na spominjanje elektroautomobila, po sudovima su se razvlačile žalbe, postupci i ustavne tužbe vezane uz zabranu prometovanja dizelaša koji su NOx spojevima u ispušnim plinovima ugrozili kvalitetu zraka u mnogim gradovima. Bolji poznavatelji već su tada tvrdili da povratka nema i da će zabrana stupiti na snagu. Istovremeno većina je tvrdila kako je to nemoguće, jer: Što ćemo sa svim tim automobilima? Upravo tu se krije nit koja povezuje stare dizelaše, ograničenje brzine, naplatu cestarine i još poneki adut u državnom rukavu. Prodat ćete stare automobile i kupit ćete nove, suvremenije, ekološkije, a stare dizelaše, po tradiciji, poslat ćemo jugoistočno, u Bugarsku, Rumunjsku, BiH, Hrvatsku... Zavrtjet ćemo kotač ekonomije na radost proizvođača, trgovaca, kamiondžija... I imat ćemo čistiji zrak.

Susjedi toleriraju

O tome da zemlje s kojima Njemačka graniči toleriraju dizelke motore svih Euro generacija se ne priča - samo se potiho zvižduće. Nakon rješavanja problema dizelaša ostaju benzinci, koje je nešto teže optužiti za trovanje države i nacije jer su uglavnom Euro V i Euro VI i sa svakim danom emitiraju sve manje CO2 u atmosferu. Osim nekih. Najbržih i najjačih, kojima su CO2 brojke višestruko veće nego svakodnevnim automobilima. A takvi automobili, koji bez problema potežu do 250 km/h (a uklonite li blokadu i puno više), imaju smisla jedino u Njemačkoj.


Ograničenjem brzine na autocestama država ulazi u drugo, benzinsko, poglavlje i prisiljava vlasnike benzinaca da promijene vozilo, ali i navike. U domovini automobila vožnju punim gasom na autocesti smatraju temeljnim ljudskim pravom. Prijedlog je raširenih ruku dočekala i policija, jer se proširuje područje naplate kazni za prebrzu vožnju. "Ako netko vozi brzim trakom 180 km/h pa mu ispred izleti automobil koji je krenuo u pretjecanje sa ‘samo‘ 90 km/h, to obično ne završi dobro", rekao je zamjenik predsjednika policijskog sindikata Michael Mertens, a prenijela Hina. S druge strane, ima i stručnjaka koji tvrde da ograničenje ne bi imalo gotovo nikakvog utjecaja na emisiju štetnih plinova. Čak su se pojavile i teorije da su i mjerenja u gradovima koja su dovela do aktulnih zabrana lažirana, jer su mjerne postaje instalirane na križanjima, gdje je zbog kretanja iz mjesta najveća emisija ispušnih plinova. Također, brojni su oni koji tvrde kako je ograničenje zapravo već na snazi jer na prilazima gradovima brzina je na autocesti smanjena, u zonama radova još i više, a promet je toliko gust da guštati u brzoj vožnji možete jedino u sitnim noćnim satima.
I kada jednom prođe prijedlog ograničenja brzine, nema više zapreka za uvođenje naplate cestarine, pa čak i na najobičniji način, na naplatnim kućicama, jer to više neće usporavati promet i remetititi „elementarno ljudsko pravo” na brzu vožnju. A tanka nit cijelo vrijeme vodi u samo jednom smjeru – u državni proračun.


Iz Stuttgarta: Mirko Vukotić
"OVO JE IGNORIRANJE ZDRAVOG RAZUMA"
I dok jedni tvrde da s brzinom raste rizik od nesreće, većina statistika tvrdi da su vodeći uzroci nesreća na autocestama umor, neiskustvo i tehnička neispravnost. Ograničenja brzine variraju od "uspavljujućih" 100 km/h u Norveškoj do 140 km/h u Poljskoj, ali Nijemci naglašavaju da veća brzina ne znači i više nesreća, jer njemački vozači trećinu svoje kilometraže naprave na autocestama, a tek se svaki osmi smrtni slučaj u prometu dogodi na "autobahnu". Moćni njemački savez proizvođača automobila VDA odbacuje uvođenje ograničenja brzine kao "samo simboličan politički čin", koji neće pridonijeti sigurnosti prometa ni zaštiti okoliša. On predlaže unaprjeđivanje cestovne infrastrukture, čime bi se smanjili zastoji i gužve, a time i nepotrebno trošenje goriva. Ministar prometa Andreas Scheuer je jasan. Prema njemu je uvođenje ograničenja brzine "ignoriranje zdravog razuma".
Dva uvodnika uglednog dnevnika
Ugledni Frankfurter Allgemeine nedavno je u povodu prijedloga za ograničenje brzine na njemačkim autocestama objavio dva uvodnika, jedan za ograničenje, drugi protiv. "Ljudi moraju umirati samo zato da manjina u moćnim vozilima može uživati u adrenalinu", piše u prvom. "Ograničenje od 120 km/h smanjilo bi emisiju CO2 za samo 0,27 posto, pokazala su istraživanja, a ograničenje od 130 km/h ne bi donijelo baš ništa", kaže se u drugom. Većina njemačkih vozača priklanja se drugom uvodniku. Totalne slobode pak nema, jer je na većini autocesta, pogotovo u blizini velikih gradova, brzina već ograničena.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana