ABC Accelerator, poznati slovenski akcelerator za startupe i poduzetnike, objavio je sredinom siječnja SEE Startup Report 2018., izvještaj koji donosi pregled regionalne startup scene. Analiza izvještaja temelji se na nacionalnim startup ekosustavima, među kojima uvjerljivo prednjači upravo slovenski, a u gotovo ga svakom segmentu prati i sve razvijeniji hrvatski sustav.

Naime, po procjeni kapitala koji su startupi privukli, prema posljednjim podatcima, iz 2016., Slovenija je uvjerljivo prva s nešto manje od 95 milijuna dolara, Hrvatska je druga s gotovo 15 milijuna dolara, treća Srbija s iznosom između jednog i pet milijuna dolara, a za ostale se bivše jugoslavenske države taj iznos procjenjuje na manje od milijun dolara. No treba napomenuti kako se startup scena počinje snažno buditi i razvijati u zemljama poput Albanije, BiH, Makedonije i Kosova.

U izvještaju prije svega stoji činjenica da su velike privatne, ali i državne tvrtke posljednjih godina počele uočavati potencijal startupa, aktivno sudjelujući u njihovu poticanju i razvoju. Također, u nekim dijelovima izvještaja su, uz korisne savjete, istaknute i mjere koje potiču razvoj startupa, pa se tako uz primjere dobre prakse, odnosno najveće institucije i ulagače u nacionalne ekosustave, mogu pronaći popisi najuspješnijih regionalnih tvrtki, ali i startupa s najvećim potencijalom. Međutim, unatoč odličnom i podrobnom pregledu, važno je naglasiti i kako su poneke brojke i podatci iz SEE Startup Reporta 2018. ipak upitni, jer su bazirani na pretpostavkama, bez dovoljno znanja o pojedinim segmentima nacionalnih ekosustava.

Prema procjenama iz izvještaja, u kontekstu, nužnog, ulaganja u sektor za istraživanje i razvoj u ukupnom postotku regije, ponovno prednjači Slovenija, sa 52 %, a Hrvatska ga potpomaže sa 23 %. Uz to, navedene su prednosti i nedostatci nacionalnih ekosustava, pa se Hrvatskoj tako “zamjera” nedostatak specifične strategije za razvoj startupa i nedovoljna zastupljenost kolegija vezanih uza startupe na fakultetima i sveučilištima, a kao glavna prednost istaknuto je nepostojanje specifičnih poreza i ograničavajućih zakonodavnih mjera za domaće startupe.

Stoga, kako bismo dobili pravu sliku nacionalnog startup ekosustava, obratili smo se dionicima koji već godinama aktivno sudjeluju u njegovu razvoju. Oni su Jean Pierre Maričić, voditelj projekata u osječkog Poduzetničkom inkubatoru BIOS, i Frane Šesnić, direktor Zagrebačkog inovacijskog centra (ZICER).

- Prvo je potrebno definirati što se uopće podrazumijeva pod startupom, jer su u kontekstu standardnog biznisa to obično tvrtke s potencijalom velikog rasta, čiji proizvod puca na kompletno svjetsko tržište. Takvih je tvrtki u Hrvatskoj u posljednjih deset godina vrlo malo, jer se godišnje “rodi” možda jedan takav startup, stoga mi upotrebljavamo nešto širu definiciju, pa su to poduzetnici početnici koji rade na nekakvim novim tehnologijama - kazuje Maričić, dotičući se u tom smislu i akceleratora, namijenjenih intenzivnoj potpori startupima, a kojih u regiji, kao, primjerice, u Berlinu, Londonu i diljem SAD-a, još nema u dovoljnoj mjeri.

Maričić naglašava kako je bilo važno spustiti tu letvicu definicije, jer je teško dobiti “jednoroga” poput, jedine iznimke, slovenskog startupa Talking Tom, koji je za milijardu dolara prodan u Kinu. No voditelj projekta u BIOS-u smatra kako natječaja na lokalnoj razini, poput onih Grada Osijeka i Osječko-Baranjske županije, kao i na nacionalnoj razini u kontekstu HBOR-a i HAMAG-BICRO-a, uključujući i mnoge EU fondove, ipak ima mnogo i da se uistinu potiče razvoj novih ideja i poduzetništva.

- Međutim, najkonkretniji razvoj hrvatske, ali i regionalne startup scene, u pojavljivanju je sve većeg broja fondova i zainteresiranih investitora. Stoga je potrebno razviti dodatnu suradnju akademske zajednice, koja je nositelj startupa, patenata i inovacija, s poslovnim sektorom, kako bismo stvorili konstantnu cirkulaciju znanja i tehnologija - zaključuje Maričić, a nastavlja Frane Šesnić.

- Trenutno na našem tržištu nema dovoljno investicija, stoga smatram da bi zakonodavac trebao omogućiti stimulativna ulaganja u perspektivne tvrtke, kao što su napravile mnoge države. Treba pojednostaviti poslovanje u smislu raznih regulativa, a najveći je problem u percepciji Hrvatske kao malenog tržišta, sporosti sudstva, dugotrajnoj proceduri i kompliciranosti ulaganja - naglašava direktor ZICER-a, smatrajući kako je potreban strukturirani nacionalni angažman kako bi Hrvatska postala plodno tlo za startupe, iako kao prednost vidi sve veće prihvaćanje i zastupljenost poduzetništva u javnosti.