BELI MANASTIR

Velika platana u Ulici Imre Nagya, neposredno uz ogradu beljske Mljekare, ali s vanjske strane - stvar je prošlosti.

Srušili su je djelatnici belomanastirske Baranjske čistoće. Rušenje su započeli u srijedu, a u četvrtak nastavili i završili ne tako lagan posao.

- Nalog za rušenje dobili smo od gradske uprave, pa smo stoga i javno ljude zamolili za oprez. Osim ovog stabla rušit ćemo još nekoliko u Ulici Alojzija Stepinca i parku u Ulici Nikole Tesle - kažu u Baranjskoj čistoći, naglašavajući kako su siječanj odnosno veljača i inače mjeseci kada se ruše dotraja te obrezuju zdrava stabla. Na prvi pogled ništa neobično. No spomenuta platana već je dugo trn u oku stanara Ljepotice, koja se nalazi 20-ak metara od nje. Gotovo cijelu godinu bila je sjedište velikog broja vrana, točnije gačaca, koji su u krošnji stabla svili 20-ak gnijezda. Ovu su ‘‘akciju‘‘ počeli početkom ožujka prošle godine, od kada su stanari imali - noćne more.

- Učinite nešto jer ovo je neizdrživo. Riješite nas ovih gnijezda crnih vragova koje nam ne daju mira od jutra do večeri. Neprestano grakću i to nije za izdržati. Ujutro te bude, navečer ne daju zaspati - pisao je preko društvenih mreža jedan od stanara, čiji je prozor gledao upravo na vranino stablo. S njim se slagala i većina ostalih, ali je tada sve ostalo samo na apelima. Danima su razmišljali o najbezbolnijem načinu tjeranja ptica. Neki su tvrdili kako bi najbolje bilo srušiti drvo, drugi su prizivali lovce, iako svjesni činjenice da se u naseljenom mjestu ne smije koristiti lovačko oružje, treći su bili u potrazi za zračnim puškama… No ubrzo su saznali kako se od svega spomenutog najvjerojatnije neće dogoditi ništa, posebice stoga što su u to vrijeme godine vrane zakonom zaštićene.

- Sukladno Zakonu o zaštiti prirode i direktivi o pticama, one se ne smiju ometati u vrijeme dok se gnijezde, a to je upravo sada - objašnjavao je poznati baranjski ornitolog Tibor Mikuška, napominjući kako odrasla vrana na jajima u gnijezdu sjedi dva mjeseca. Isticao je kako je riječ o vrani gačac, koja je korisna.

Hrani se, dodao je, na poljoprivrednim površinama na kojima uništava razne kukce i ličinke, jer su vrane gačci kopači. Nije bio siguran zašto su izabrali baš spomenuto stablo, ali zna kako je riječ o kolonijalnoj vrsti, koja se uvijek gnijezdi u više parova. Ovo im je stablo, pretpostavio je, najviše odgovaralo zbog njegove prostranosti i visine, što ove vrane vole.

- Nakon što se izlegnu mlade vrane, postoji mogućnost da se rasprše. Tijekom zime trebale bi doći u takozvana zimska spavališta, kojih je najviše u blizini Osijeka - rekao je tada, ali se pretpostavka pokazala djelomice pogrešnom jer se veći broj ptica počeo vraćati. Stanari su se počeli pribojavati proljeća i novog graktanja. Stabla, naime, više nema, pa bi graktanje trebalo postati stvar prošlosti. Zamoljen za komentar nakon rušenja stabla, Mikuška ističe kako će gačci naći neko drugo mjesto. Hoće li to biti negdje u blizini ili ne, u ovom trenutku ne može reći.

- Najčešće se događa da se priključe nekoj drugoj koloniji. Jedna je kod Kneževih Vinograda, gdje su se gačci gnijezdili 80-ih godina prošlog stoljeća, potom otišli i nedavno se vratili. Moguće je i da formiraju novu koloniju - kaže Mikuška, dodajući kako misli da je besmisleno rušiti drvo zbog gačaca ako je to bio osnovni razlog. Ne slaže se s takvim aktivnostima, nego se zauzima za suživot ljudi i životinja.

- U gradovima uvijek nešto smeta, pa ako se time povodimo, svašta se može dogoditi. Sve je stvar psihologije. Veća je buka od prometa nego od vrana - kaže. S njim se ne slažu stanari Ljepotice, koji su s odobravanjem gledali rušenje stabla. Iz gradske uprave poručuju da je stablo bilo staro, pa je uklonjeno zbog sigurnosti jer je neposredno uz županijsku cestu, na što je upozoravao i Cesting.