Provjera 90.000 zaposlenika te njihovih diploma i javnih isprava stečenih na hrvatskim sveučilištima koju je sredinom siječnja naložilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne treba biti besplatna i za jednu diplomu koštat će najviše 200 kuna.

Odlučio je to prije nekoliko dana Rektorski zbor RH, doznajemo od njegova donedavnog predsjednika, rektora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Vlade Guberca. "U skladu s odlukom Rektorskog zbora RH, na Senatu našega Sveučilišta donijeli smo odluku da ćemo provjere naplaćivati. Sve naše sastavnice dobile su i preporuku Senata da to bude do 150 kuna za jednu diplomu. Na njima je da odluče hoće li to biti manje, ali nikako ne može biti više od toga ili besplatno", kaže nam rektor Guberac. Na isto se odlučilo i Sveučilište u Zadru - što bi značilo da će se provjere, za sada, naplaćivati na 44 fakulteta, odnosno odjela i akademije - 17 osječkih i 27 zadarskih.


Dosad je, saznajemo, već upućeno gotovo tisuću zahtjeva iz osnovnih i srednjih škola samo na dva osječka fakulteta gdje se provjerava najviše učitelja i nastavnika - više od 800 na Filozofski fakultet i više od 100 na Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti. Kada se podvuče crta, samo za sada, školama bi se mogao ispostaviti račun od 135.000 kuna. Najveći broj zahtjeva poslan je za provjeru diploma hrvatskog jezika i književnosti, povijesti, engleskog jezika i književnosti te razredne nastave - podjednako iz osnovnih i srednjih škola, kažu nam na Filozofskom.


Neki su fakulteti i prije takav posao naplaćivali, a drugi su, poput zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog, uveli naplatu odmah po naputku školama ministrice Blaženke Divjak da sve svoje zaposlenike provjere, i to nakon što je u redovima Ministarstva pronađena lažna diploma - a potom su i u školama otkriveni lažnjaci. Zatražila je ministrica tada susretljivost fakulteta i pozvala ih da provjere u ovoj izvanrednoj situaciji ne naplaćuju, ponudivši plaćanje prekovremenih sati ili zapošljavanje dodatne osobe, no od toga, čini se, nema ništa. Referade i tajništva fakulteta "gore od posla" i taj će posao naplatiti. U školama nam kažu kako jesu za pročešljavanje sustava; ocjenjuju to hvalevrijednim potezom ministrice, slažu se da posao fakulteti trebaju naplaćivati, no mišljenja su i da račune škole ne bi trebale same podmiriti.


- Imamo šezdesetak zaposlenika koje trebamo provjeriti. Iz tajništva svakoga dana upućujemo zahtjeve ne samo na osječke fakultete nego po cijeloj Hrvatskoj, imamo zaposlenika koji su diplomirali i prije 40 godina. Neki su već provjereni besplatno i nadamo se da račune nećemo dobiti naknadno. Razumijemo da je to ogroman posao za fakultete, ali očekujemo neko rješenje od Ministarstva i osnivača jer ne vidim kako ćemo iz redovitog poslovanja podmiriti taj trošak - kaže ravnateljica jedne veće slavonske osnovne škole. Kako kažu na fakultetima, za posao koji je od naputka ministrice odrađen, vjerojatno će školama naknadno biti poslani računi. No jedno je sigurno, više nitko neće saznati rezultat provjere dok se ne podmire troškovi prema fakultetima.


- Dok se račun ne plati, nitko neće dobiti potvrdu. Hoće li taj novac školama refundirati županija ili grad kao osnivač, na njima je da odluče jer Ministarstvo nije htjelo prihvatiti plaćanje po diplomi - govori nam rektor Guberac objašnjavajući zašto nisu pristali na ponude Ministarstva znanosti i obrazovanja.


- Nismo prihvatili ni jedan od dva ponuđena prijedloga jer nisu bili prihvatljivi, a nažalost, u ovoj opciji za koju smo se odlučili, Ministarstvo ne želi participirati. Jedna je varijanta bila plaćeni prekovremeni rad djelatnika koji rade na provjerama prema principu da je za jedan prekovremeni sat potrebno napraviti provjere tri diplome, za što bi ta osoba zaradila mizernih 30 kuna, i to nije realno. Druga opcija bila je zaposliti dodatnog djelatnika na pola radnog vremena, i to ponajprije na fakultetima koji su opterećeni zahtjevima za provjerama. Nitko od dekana neće novog čovjeka koji ne poznaje sustav i koji će "kopati" po dosjeima, za što bi se tu osobu trebalo prvo obučiti - objašnjava rektor Guberac. Potvrđuju to i na Filozofskom i Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti.


- Pustiti u arhivu nekoga tko ne poznaje sustav, ni ljude, i za koga ne znamo kako će se odnositi prema tim dokumentima za koje smo i kazneno odgovorni, nije zgodno. Taj posao treba raditi netko dobro upućen - smatra dekan FOOZOS-a Damir Matanović dodajući kako je riječ o vrlo ozbiljnom poslu, koji se kao i svaki naručeni posao treba platiti. Čekali su odluku Rektorskog zbora i Senata prije obavještavanja naručitelja o rezultatima do sada provedenih provjera - a škole mogu očekivati račune.


- Imate hrpu dokumentacije, od prije puno godina, to su tisuće diploma za koje treba "kopati" po arhivi. Dvije osobe rade samo na tome, ispostavilo se da je u pitanju puno više posla nego što se u početku mislilo. Mi bismo mogli napraviti sve to besplatno, ali u rokovima koji nama odgovaraju. A u načelu, svi koji su predali zahtjev, očekuju ekspresnu provjeru - napominje Matanović i kaže kako im ova provjera koju je naložilo Ministarstvo ometa svakodnevicu. Potvrđuje to i Leonard Pon, prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta iz kojega se Učiteljski fakultet prije nekoliko godina izdvojio, a danas djeluje kao FOOZOS.


- Naša referada i arhivari cijelo vrijeme rade punom parom, traže dokumentaciju i rješavaju zamolbe, strašno ih puno stiže svakoga dana. Velik je to posao koji ometa normalno poslovanje - kaže Pon. Dobro je, dodaje, da se sve ovo nije dogodilo u vrijeme upisa, kada su najveće gužve što se tiče poslova ureda za studente i studije.


- Postupak nije sam po sebi kompliciran, ali traje dok se iskompletiraju podatci za jednu osobu i provjeru diplome mora raditi osoba koja poznaje procedure i koja će uočiti odgovaraju li svi ključni podatci - od upisa, napredovanja tijekom studija, obrane diplomskog rada i završetka studija. Naš fakultet djeluje 58 godina, imamo specifične procedure i veliku arhivu kao institucija s velikim brojem studenata i različitim godištima u pitanju. Odradili smo provjere već nekoliko stotina diploma i uvijek tražimo savjet kolega s višegodišnjim iskustvom. Provjera diplome je precizan postupak i osjećamo vrlo veliku odgovornost da posao odradimo korektno i to ne bismo mogli kvalitetno odraditi da zapošljavamo nekog novog - kaže Pon.

Ističe kako nikome u cilju nije zarada, a postupa se u skladu s odlukom Senata. Kaže i kako se pobudila velika sumnja u sustav znanosti i obrazovanja zbog činjenice da je prvi falsifikator pronađen upravo u Ministarstvu. Žalosti ga što se sada sumnja i u kvalitetne studente, koji su pošteno došli do titule i diplome.


- Naš sustav proizvodi kadar kakvim se možemo ponositi svuda u svijetu, a ovih nekoliko primjera baca sjenu na sve dobro. Sve je ovo negativna reklama, a povjerenje u sustav se poljuljalo - zaključuje Pon.
Podsjetimo, otkako je ministrica Divjak naložila izvanrednu provjeru, među novim detektiranim četirima krivotvorinama dvije su pronađene u Slavoniji, i to u jednoj od 192 osnovne škole i u jednoj od 65 srednjih škola. Riječ je o krivotvorinama diploma zagrebačkih fakulteta - i to hrvatskog i njemačkog te njemačkog i francuskog jezika. Treći je lažnjak diplome informacijskih znanosti otkriven navodno u srednjoj školi na Braču, a četvrti, najnoviji, u kontinentalnom dijelu Hrvatske, no falsifikat je tehničkog fakulteta iz Srbije, u čiju se provjeru uključilo i Ministarstvo vanjskih poslova.