Učionica
AKADEMIK KREŠIMIR NEMEC, REDOVITI ČLAN HAZU-A

Rješavanje demografskih problema i podizanje razine životnoga standarda apsolutni su prioriteti
Objavljeno 10. veljače, 2019.
„Kada govorimo o sadašnjem Odsjeku za kulturu i kreativne industrije na Akademiji, on mora biti vidljiv i prepoznatljiv, mora biti ‘mjesto razlike’ i u studiju kulture i na tržištu rada“

Od akademske godine 2018./2019. studenti Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku imaju priliku slušati poučna i zanimljiva predavanja iz nekoliko kolegija akademika Krešimira Nemeca, uglednoga književnoga znanstvenika i redovitoga sveučilišnoga profesora u trajnom zvanju.

Budući da je on, uz akademkinju Vlastu Piližotu, redovitu profesoricu u trajnom zvanju Prehrambeno-tehnološkoga fakulteta Osijek, trenutačno jedini stalno zaposleni redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u nastavi na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, bio je to povod za razgovor za Sveučilišni glasnik.

Za početak, molim Vas, iznesite kako je došlo do suradnje s Akademijom za umjetnost i kulturu u Osijeku, koje kolegije predajete te na kojim studijskim godinama i smjerovima?

-Došao sam u srpnju 2018. na poziv prof. dr. sc. Helene Sablić Tomić, dekanice Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Nakon što mi je Vijeće Filozofskoga fakulteta u Zagrebu odbilo produljiti radni odnos poslije navršene 65. godine, ona me istoga dana nazvala i ponudila mjesto na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Bila je to lijepa kolegijalna gesta, a budući da sam osjećao kako još nisam za „staro željezo“ i da svojim znanjem i iskustvom mogu pomoći, ponudu sam sa zadovoljstvom prihvatio. I nisam zbog te svoje odluke ni na trenutak požalio. Svi su me ovdje lijepo prihvatili, uvjeti za rad su dobri, prigovora nemam. Predajem na Odsjeku za kulturu i kreativne industrije Akademije, odnosno nekadašnjem Odjelu za kulturologiju Sveučilišta u Osijeku, i to kolegije iz kulturalnih studija, povijesti hrvatske kulture te poglavlja iz svjetske književnosti. Nastava se odvija u zgradi Rektorata Sveučilišta u Osijeku, na Trgu Svetoga Trojstva, jednom od najljepših trgova u Hrvatskoj.

Kakva su Vaša prethodna nastavnička iskustva u Osijeku i možete li ih usporediti s ovim iskustvom?

-S Osijekom me vežu brojne lijepe uspomene. Čak su i sami početci moje nastavničke karijere tijesno povezani s Osijekom. Naime, neposredno nakon osnivanja Pedagoškoga fakulteta (danas Filozofskoga fakulteta Osijek) nekolicina nastavnika s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu – pa tako i ja – bila je angažirana u Osijeku. Trebalo je novoj znanstvenoj ustanovi pomoći da se osovi na noge, da osposobi vlastiti nastavnički kadar i postupno popuni sva potrebna mjesta na katedrama. Početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća putovao sam kao mladi asistent Podravka Expressom u Osijek (a vlak je u to vrijeme vozio cijeli sat manje nego danas!), držao nastavu u Ulici Lorenza Jägera, spavao u Hotelu Osijek, stekao brojne prijatelje. Trajalo je to nekih 4 – 5 godina. Bila su to drukčija vremena: mnogo druženja, rasprava, razgovora o književnosti. Neki danas istaknuti osječki znanstvenici na Filozofskom fakultetu bili su moji studenti. Ni kasnije moje veze s Osijekom nisu popucale. Često sam sudjelovao na manifestaciji Krležini dani, a prije nekoliko godina vodio sam i kolegij na poslijediplomskom doktorskom studiju Književnost i kulturni identitet na Filozofskom fakultetu.

Kako biste, iz pozicije Zagreba i nekoga tko je izlagao na brojnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu, ocijenili situaciju s visokim obrazovanjem u istočnoj Slavoniji, konkretno na Sveučilištu u Osijeku?

-Situacija sigurno nije ružičasta, demografski slom osjeća se posvuda, a u Slavoniji se vidi na svakome koraku. Ni osječko Sveučilište nije toga pošteđeno. Kod studenata primjećujem određenu apatiju, osjećaj besperspektivnosti, strah od budućnosti. Naravno, mogao bih sada ponavljati staru tezu kako je svaka kriza ujedno i prilika za neki novi početak. No iz nekih iskustava u svijetu možemo mnogo toga naučiti. Iz krize su se izvukle samo one zemlje koje su počele ulagati više novca u znanost i znanje. Najbolji su primjer Finska i Irska. Irska je dugo bila iseljenička zemlja (Iraca ima više u svijetu nego u domovini), ali je vlada pametnim ekonomskim odlukama, uz općenarodni konsenzus, uspjela ne samo zaustaviti negativne demografske trendove, nego ih posve i promijeniti. U Irsku se danas ne vraćaju samo Irci, nego zemlja privlači ljude iz svih krajeva svijeta, među njima, na žalost, i mnogo Hrvata. Dakle, uz pametnu politiku i uz poštivanje kompetencije na svim razinama stvari se mogu promijeniti. Nema sumnje da Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ima potencijale, ali rješavanje demografskih problema i podizanje razine životnoga standarda apsolutni su prioriteti. Apsurdno je školovati visokokvalificirane stručnjake koji će odmah po završetku studija sreću tražiti izvan Hrvatske.

Angažirani ste i na stvaranju novih studijskih programa na Akademijinu Odsjeku za kulturu i kreativne industrije. Možete li nam reći o čemu je konkretno riječ?

-Bio sam član Povjerenstva koje je izradilo prijedlog novih studijskih programa i na preddiplomskom studiju i na pojedinim smjerovima na diplomskom studiju. Na preddiplomskom studiju osnovna je intencija bila izbjeći „svaštarenje“ i usmjeriti se na stvaranje solidne kulturološke baze. Ona bi studentima trebala dati dovoljnu širinu za bilo koju mogućnost – primjerice, nastavak studiranja na nekoj drugoj studijskoj grupi ili zadovoljavanje samo s preddiplomskom razinom – dok će onima koji nastavljaju studij na nekom od diplomskih smjerova dati čvrste teorijske osnove. Što se tiče diplomskoga studija, napravili smo prijedloge programa za smjerove Menadžment u kulturi i kreativnim industrijama te Mediji i odnosi s javnošću. Pokušali smo slijediti najnovije trendove u svijetu iako su promjene u suvremenoj zbilji tako brze da je nemoguće anticipirati što će se sve već sutra dogoditi u svijetu medija ili digitalne tehnologije. Budući da smo mala i siromašna sredina, u kreiranju novih programa stalno smo morali imati na umu i pragmatične aspekte studija: programe smo skrojili tako da nude što veće mogućnosti zapošljavanja u različitim područjima.

U kojem smjeru vidite razvoj toga Odsjeka AUKOS-a? U kojoj će mjeri biti zastupljena književnost kao vaše matično područje?

-Kulturalni studiji danas su u svijetu jako popularni i niču kao gljive poslije kiše. U Hrvatskoj, osim u Osijeku, studij je kulture organiziran još u na Filozofskom fakultetu u Rijeci i na Hrvatskim studijima u Zagrebu (tamo doduše samo studij Hrvatske kulture). Kada govorimo o Odsjeku za kulturu i kreativne industrije na Akademiji, on mora biti vidljiv i prepoznatljiv, mora biti „mjesto razlike“ i u studiju kulture i na tržištu rada. Mislim da prijedlozi novih studijskih programa idu u tom smjeru. Što se književnosti tiče, ona ima svoje mjesto u kurikulu, ali to mjesto u kulturologiji nije, i ne mora biti, središnje.
Razgovarao: Tomislav LEVAK
Tvrđa bi nakon uređenja mogla biti „bombončić“

Kakav vam je osjećaj, kao rođenom Županjcu, nakon tolikih se godina bar povremeno poslom vratiti u rodnu Slavoniju?



-Mogu reći, i to bez imalo kurtoazije, kako sam u Osijek uvijek rado dolazio. Taj je grad važan locus u mojem osobnom urbanom imaginariju. Naravno, ne krijem kako u tome ima i dosta lokalpatriotizma. Kako bi rekao Ivo Andrić: Čovjek je dužan svome zavičaju. Dolazim svaki drugi tjedan i ostajem po tri dana. Imam mnogo nastave, ali ipak stignem malo prošetati po nasipu uz Dravu; činim to redovito i to me opušta. Vidim u gradu neke korake naprijed, nešto se gradi, uređuje, poboljšava, koriste se sredstva Europske unije. Tvrđa bi uskoro, nakon uređenja, mogla biti „bombončić“, idealno mjesto okupljanja i učenika i studenata.
Možda ste propustili...

POVEZANOST LJUBAVI, STRASTI, STRUKE I ZNANOSTI NA FAKULTETU AGROBIOTEHNIČKIH ZNANOSTI OSIJEK

Prikazane multimedijalne izložbe o lipicancima i tradiciji uzgoja konja

PROF. DR. SC. KRISTIAN SABO PROČELNIK ODJELA ZA MATEMATIKU SVEUČILIŠTA U OSIJEKU

„Izvrsni su studenti naša odgovornost, moramo im osigurati ono što zaslužuju“

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

RAZGOVOR: ALICJA AURIGA, DOKTORANDICA S WEST POMERANIAN UNIVERSITY OF TECHNOLOGY IN SZCZECIN (POLJSKA) NA MEĐUNARODNOJ RAZMJENI U OKVIRU ERASMUS+ PROGRAMA NA FAKULTETU AGROBIOTEHNIČKIH ZNANOSTI OSIJEK

Ljudi u Osijeku i na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti uvijek su spremni izići u susret

2

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, RAČUNARSTVA I INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA OSIJEK

Studenti atraktivni na tržištu rada najbolji su dokaz kvalitete studija na FERIT-u Osijek

3

VŠMTI

Studirajte na Visokoj školi Virovitica