Iako su temperature i oborine u Slavoniji trenutno stabilne za zimsko razdoblje, ekstremni vremenski uvjeti posljednjih su tjedana diljem svijeta dosegnuli svoj vrhunac - središnji dijelovi SAD-a tako su bili paralizirani polarnim hladnoćama, dok su se u Australiji temperature penjale i do 50 Celzijevih stupnjeva. Također, stanje elementarnih nepogoda prošloga je tjedna proglašeno i u regiji, točnije u srednjem dijelu BiH, gdje su rijeke nabujale zbog naglog topljenja snijega, što je naposljetku dovelo do velikih poplava. Dakle, velike klimatske promjene su već na snazi, a kako bismo saznali što nas tek očekuje, odlučili smo provjeriti kod dr. sc. Ivana Guettlera, klimatologa iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ-a), koji nam je dao i izvrstan povijesni pregled meteoroloških mjerenja u Osijeku.

- Kod samog razgovora o klimatskim promjenama potrebno je napraviti distinkciju između stanja atmosfere iz dana u dan, odnosno vremena, od srednjeg stanja tijekom dužeg razdoblja - klime. Tako je uobičajeno definirati srednje stanje atmosfere, klimu neke lokacije, iz bar 30 godina mjerenja. Za prognozu vremena za nekoliko dana unaprijed koristimo proračune modela za prognozu vremena, a za procjenu mogućeg stanja klime, primjerice do kraja 21. stoljeća, koristimo upravo proračune klimatskih modela - pojašnjava Guettler, upozoravajući kako se kod kraćeg razdoblja, unatrag 150 godina, uočava utjecaj povećane koncentracije stakleničkih plinova, koji izravno utječu na klimatske promjene, odnosno na povećanje prosječnih temperatura zraka na Zemlji. U tom kontekstu mladi klimatolog podsjeća na važnost "osječkog đaka" Milutina Milankovića, koji je među prvima uspio objasniti klimatske promjene na dugim i sporim vremenskim skalama od 10.000 godina i duže.

- Prve bilješke o stanju vremena u Osijeku sežu još do davne 1769. godine, sudeći prema analizi samostanskih zapisa. U to doba bilježile su se pojave magle, oluje, tuče i sličnih vremenskih pojava, dok prva mjerenja meteorološkim uređajima u Osijeku započinju 1859. godine, čime je on dospio u malu grupu hrvatskih gradova u kojima postoji kontinuitet mjerenja za više od sto godina. Tijekom tog razdoblja, na širem području grada Osijeka, lokacija mjerenja se blago mijenjala, ali zbog ujednačene orografije (reljefa) terena, ovakva varijacija još je prihvatljiva - napominje Guettler, ističući kako današnje moderne meteorološke postaje kontinuirano prate temperaturu zraka, vlažnost, količinu oborina, smjer i brzinu vjetra te ostale bitne veličine, čime se dobiva i model za prognozu vremena, pa čak i klime. Upravo tako su analizirane i klimatske promjene u Osijeku i cijeloj Slavoniji, koje se očituju kao promjene u srednjem stanju klime, ali i u povećanom broju ekstremnih vremenskih događaja.

- Ako uspoređujemo primjerice standardno klimatsko razdoblje od 1961. do 1990. s novijim razdobljem 1991.-2017., tada za Osijek bilježimo u prosjeku godišnje 26 vrućih dana, kada je maksimalna temperatura zraka jednaka ili veća od 30 Celzijevih stupnjeva, u prvom razdoblju, te porast do 36 dana u prosjeku u novijem razdoblju. Istovremeno, u Osijeku i dalje bilježimo ledene dane, kada je temperatura zraka manja ili jednaka -10 Celzijevih stupnjeva, no njihov se broj u prosjeku smanjio s 9 dana u prvom razdoblju, na 6 u recentnom razdoblju - otkriva Guettler, posebno naglašavajući kako područje cijele RH svakako očekuje nastavak zagrijavanja.

"Ovisno o lokaciji, klimatske se promjene na ovom području mogu manifestirati s porastom temperature od dodatnih 2,5 Celzijevih stupnjeva do sredine stoljeća. Amplituda ovog zagrijavanja do kraja 21. stoljeća ponajprije će ovisiti o razvoju svijesti o uzrocima klimatskih promjena i načinu na koji će globano društvo adresirati ove pojave, jer se, nalažost, promjene očekuju posebno i u smislu pojave ekstremno sušnih i vlažnih razdoblja, dok se ujedno za područje RH očekuje smanjenje količina oborina do 15 % u budućim ljetnim mjesecima", zaključuje klimatolog Ivan Guettler iz DHMZ-a, podsjećajući kako sve "klimatske probleme" dijelimo sa susjedima u ovom dijelu Europe, stoga je nužno već sada započeti pripreme za neizbježne klimatske promjene ekološki osviještenim načinom života.