Novosti
KAKO JE DIGITALNO DOBA PROMIJENILO POSLOVE?

Mlađe su generacije informatički obrazovane, ali i starijim radnicima treba omogućiti učenje
Objavljeno 5. veljače, 2019.
Najviše koristi od informatičkih tehnologija imaju turizam i bankarstvo

Istraživanje Eurostata, temeljeno na online anketi provedenoj u članicama Europske unije krajem protekle godine, donijelo je neke zanimljive rezultate u kontekstu digitalizacije posla i svih promjena koje su nove tehnologije donijele radnicima.


Prije svega, u istraživanju je naglašeno kako je 87 posto stanovnika Europske unije u dobi od 16 do 74 godine početkom 2018. godine koristilo internet najmanje jednom u posljednjih 12 mjeseci, a u prosjeku 71 posto zaposlenih Europljana u obavljanju posla koristilo je računala, pametne telefone, tablete ili druge prijenosne uređaje. Naposljetku, 16 posto zaposlenih Europljana, koji koriste internet, u tom je razdoblju promijenilo poslovne obveze zbog novih softvera i kompjutorske opreme, dok ih je 29 posto moralo dodatno naučiti koristiti ove segmente.

Napredak

Kako se u tu priču uklopila Republika Hrvatska i u kolikoj su mjeri domaći radnici informatički obrazovani kako bi mogli pratiti kolege iz razvijenijih članica Europske unije?


Naime, dok računala i računalnu opremu pri obavljanju posla koristi u prosjeku 74 posto Europljana, u Hrvatskoj je riječ o samo 69 posto radnika, koji internet u najvećoj mjeri (60 %) koriste za razmjenu elektronske pošte i unošenje informacija u baze podataka. Najgore stanje je u kategoriji korištenja aplikacija za primanje zadataka ili uputa pri obavljanju posla, gdje naspram prosjeka EU-a od 22 posto, samo tri posto Hrvata koristi tu prednost digitalnog doba.


Trenutno stanje digitalizacije u Hrvatskoj, uz zanimljive procjene domaćeg tržišta, predstavio nam je stručnjak iz tvrtke Kadrovi d.o.o., servisa koji klijentima pruža rješenja u vođenju ljudskih resursa.


- Digitalno doba ubrzava procese u poslovanju i daje mogućnost istraživanja tržišta kako bi poduzetnici lakše donosili presudne odluke. Naravno, potrebno je da svaki radnik bude informatički obrazovan zato što time podiže svoje kompetencije i postiže pregovaračku poziciju na tržištu rada jer danas radnici u većoj mjeri biraju poslodavce, a prije je bilo obrnuto - podsjeća Petar Lovrić, direktor tvrtke Kadrovi, ujedno i bivši predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, s dugogodišnjim iskustvom na domaćem tržištu rada. Tako u kontekstu računalne opreme Lovrić ukazuje kako se ona u Hrvatskoj ipak koristi u dovoljnoj mjeri, ali smatra kako je uvijek nužno poznavanje i strukovnih predmeta, jer puko korištenje tehnologije neće uvijek pomoći u pravilnom donošenju odluka na svakom radnom mjestu. Međutim, domaće je gospodarstvo ostvarilo značajan napredak upravo u digitalnom dobu.


- Informatičke tehnologije su u posljednjih 20 godina najviše koristile upravo hrvatskom turizmu zbog web-platformi za iznajmljivanje apartmana i smještajnih jedinica jer smo izlaskom na mrežu postali dio tržišta od 7,5 milijardi potrošača. No i ostale industrije su se unaprijedile pa se mogu izdvojiti fiskalizacija u ugostiteljstvu, koja je pomogla u robnom i materijalnom poslovanju te izvještajima o prometu, a tu su i internet-bankarstvo, regrutacija i selekcija radnika preko interneta, te metaloprerađivačka industrija i industrija proizvodnje pločastog namještaja, gdje radnici u velikoj mjeri koriste autonomne CNC strojeve - napominje direktor tvrtke Kadrovi zaključujući kako su se u ovim sektorima najbolje snašle upravo mlađe generacije, koje su praktički od rođenja informatički obrazovane, dok oni stariji, koji su se pronašli na samom prijelazu u digitalno doba, često nisu imali prilike ulagati u svoje informatičko obrazovanje zbog nižih dohodaka.
Prilagodba i učenje

- Stariji se radnici mogu i žele informatički obrazovati, ali država i poslodavci moraju više ulagati u njihovu pismenost jer oni sami ne mogu financirati skupe tečajeve i prepoznati što bi im bilo najkorisnije. Upravo zato je za njih nemoguće obrazovati se preko interneta jer nemaju osnovna znanja za korištenje i ne znaju se jasnije usmjeriti zbog prevelike zagušenosti informacijama - upozorava Lovrić podsjećajući kako zbog današnjih specifičnih informatičkih sučelja softvera i hardvera zaposlenici nisu nikako u mogućnosti znati sve o računalima i računalnim opremama.

Takav stav zauzima i Darko Jerković, jedan od najstarijih članova redakcije Glasa Slavonije, naglašavajući kako se digitalnom dobu prilagodio samo u mjeri u kojoj može koristiti blagodati tehnologije, koja mu je omogućila pragmatičnije i efikasnije obavljanje posla, pa zaključuje da se informatici može prilagoditi svatko, a nema ambicija da mora znati baš sve.


- Kada sam došao u Glas Slavonije, sredinom 90-ih, imali smo stara, kabasta računala, ali smo imali i pisaće strojeve, koje su koristili oni nevični novim tehnologijama. Naravno, među njima sam bio i ja, pa sam tekstove "kuckao" na pisaćim strojevima i predavao ih urednicima. No kasnije smo se, početkom novog tisućljeća, i mi amateri morali prilagoditi tehnologijama koje su nam olakšale posao, pa čak i razmišljanje, a pisaći strojevi, na sveopće zadovoljstvo, počeli su odlaziti u ropotarnicu povijesti - otkriva kolega Jerković zaključujući kako danas jednostavno ne može zamisliti svoj posao bez računala i interneta jer je u umreženom svijetu raditi u novinama postala čista ugoda, bar u operativnom smislu.


Marko Mandić
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike