Njemački Mercedes-Benz u mađarskom Kecskemétu gradi drugu svoju tvornicu u koju će ukupno uložiti milijardu eura, u kojoj će posao pronaći 2500 ljudi. Također, automobilski div BMW ulaže milijardu eura u gradnju tvornice za proizvodnju električnih automobila, isto tako u Mađarskoj, u Debrecinu. U tvornici će biti zaposleno oko tisuću ljudi. Do nedavno slovensko Gorenje, koje je sada u vlasništvu kineske Hisense Group, u Srbiji je u proteklih nekoliko godina sagradilo više tvornica za proizvodnju bijele tehnike ili klima-uređaja, u kojima zapošljava gotovo tri tisuće ljudi, najviše u Valjevu - 1700.

Strana ulaganja tog oblika (greenfield), a i takvog obujma, u Hrvatskoj su, koliko je poznato, do sada nezabilježena. Dobro je poznato da inozemni investitori ulažu tamo gdje su povoljni uvjeti za ulaganja i proizvodnju. Tako se zna da ti investitori dobivaju različite velike financijske potpore od mađarske ili srpske države. Općenito je Srbija privukla ogromna inozemna ulaganja. U protekle tri ili četiri godine u Srbiju su strane kompanije uložile sedam milijardi eura. Što je s Hrvatskom?

Hrvatska je na ljestvici koja govori o regulativi poslovanja - Doing Business 2018., koju inače redovito objavljuje Svjetska banka, među 190 zemalja zauzela 58. mjesto sa 71,40 bodova, od maksimalnih sto. Za usporedbu, Makedonija se nalazi na 11. mjestu, što znači da ta zemlja pruža poduzetnicima znatno bolje uvjete za poslovanje. Njemačka je na 20. mjestu, Slovenija na 37., Crna Gora na 42., Srbija na 43. mjestu, Italija na 46., a BiH na 86. mjestu. Znači po više kriterija Hrvatska nije tako omiljena zemlja za poduzetnike. Međutim, više je primjera inozemnih kompanija koje posluju u Hrvatskoj i iz kojih dolaze informacije da im je u Hrvatskoj dobro poslovati. Posljednji primjer je tvrtka Harburg-Freundenberger Belišće, čiji nam je član uprave Zoran Uranjek u intervjuu nedavno kazao kako se njemački vlasnici kompanije čude što u Hrvatskoj ne ulažu i drugi stranci, s obzirom na njihova pozitivna iskustva.

Kakve potpore investitori mogu dobiti u Hrvatskoj? To pitanje postavili smo Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, iz kojega su podsjetili na Zakon o poticanju ulaganja koji postojećim i novoosnovanim trgovačkim društvima omogućava korištenje potpora za ulaganje, pri čemu je minimalna visina ulaganja za koju se odobravaju poticajne mjere 150 tisuća eura, uz uvjet otvaranja najmanje pet novih radnih mjesta, povezanih s ulaganjem u razdoblju od tri godine nakon početka ulaganja - trogodišnje razdoblje realizacije u kojem se priznaju prihvatljivi troškovi.

Ministarstvo navodi kako je u okviru sustava poticajnih mjera "najizdašnija i za ulagače izuzetno privlačna poticajna mjera porezna povlastica koja predstavlja umanjenje stope poreza na dobit za 50 do sto posto u razdoblju od deset godina, odnosno do iskorištenja maksimalnog intenziteta potpore". No, nije to sve. Zakonom se za ulagače predviđaju i nepovratne novčane potpore za nova radna mjesta (maksimalno od tri do devet tisuća eura), nepovratne novčane potpore za usavršavanja povezana s ulaganjem, potpore za razvojno-inovacijske aktivnosti uz povećanje potpore za nova radna mjesta za 50 posto te nepovratna potpora za kupnju opreme za R&D - do najviše pola milijuna eura. Također su tu i potpore za aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti s tim da se pri tome povećavaju potpore za nova radna mjesta za 25 posto, kao i nepovratne novčane potpore za kapitalne troškove projekta ulaganja (do najviše milijun eura) ili potpore za radno intenzivne projekte ulaganja, uz povećanje potpore za nova radna mjesta od 25 do sto posto.

Na pitanje koliko visina potpore ovisi o lokaciji ulaganja, s obzirom na to da je zbog demografske devastacije istoka Hrvatske državi u interesu snažno poticati ulaganja u Slavoniji i Baranji, mnogo više nego u okolici Zagreba, iz Ministarstva ističu da se pri dodjeli potpora posebno uzima u obzir kriterij registrirane stope nezaposlenosti u županijama gdje se realizira ulaganje.

"Potpore se dodjeljuju za projekte ulaganja u proizvodno-prerađivačke aktivnosti, razvojno-inovacijske aktivnosti, aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti. Podaci o provedbi zakonodavnog okvira za poticanje ulaganja pokazuju da se bilježe dobri rezultati u području aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti, jer imamo znatan broj prijavljenih investicija u turizmu te u području razvoja i primjene novih softverskih rješenja, dok kod investicija u proizvodno-prerađivačkim aktivnostima dominiraju ulaganja u metaloprerađivačkoj industriji, s uvođenjem novih tehnologija, proizvodnih procesa i povećanjem kvalitete proizvoda. Kroz cjelovit sustav potpora za ulaganje potiče se ostvarivanje strateškog cilja povećanja konkurentnosti gospodarstva na temelju povećanja ukupnih investicijsko-gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj, odnosno izgradnja gospodarskog modela temeljenog na investicijama u proizvode i usluge visoke dodane vrijednosti, što je jedan od osnovnih preduvjeta za povećanje izvoza. U konačnici, može se reći da Zakon o poticanju ulaganja pridonosi gospodarskom rastu, otvaranju novih radnih mjesta i razvoju regionalno uravnoteženog gospodarstva", kažu nam u Ministarstvu, dodajući da uz sve potpore s nacionalne razine i jedinice lokalne uprave i samouprave, na čijem području se planira ulaganje, imaju mogućnost, koju vrlo često i koriste, dodatnim olakšicama privući potencijalne ulagače.