Novosti
RENATA ČULINOVIĆ-ČAIĆ, PREDSJEDNICA HRVATSKOG LIJEČNIČKOG SINDIKATA

Zapanjuje podatak da je
još uvijek na snazi zabrana
zapošljavanja u zdravstvu
Objavljeno 4. veljače, 2019.
Najava rada doktora medicine bez prethodnog staža potpuno je neprihvatljiva

Vezani članci

NIZ INCIDENATA U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA

Trebaju li eskalirati napadi na medicinsko osoblje da bi se nešto poduzelo?

Prije malo više od godinu dana na čelo Hrvatskog liječničkog sindikata izabrana je mr. sc. Renata Čulinović-Čaić, inače dugogodišnja predsjednica HLS-a Podružnice Čakovec. Da je došlo do osvježenja na čelu liječničkog sindikata proteklih mjeseci moglo se osjetiti i u sve češćim medijskim istupima ove subspecijalistice abdominalne kirurgije, koja bez zadrške ističe sve probleme s kojima se danas suočava liječnička struka. Ovo je prvi intervju čelnice HLS-a za Glas Slavonije.

Osuda napada
Kakav je stav HLS-a prema trendu sve češćih verbalnih i fizičkih napade na liječnike, a koji su se zbog događanja u Zagrebu iznova našli u središtu medijske pozornosti?

- Hrvatski liječnički sindikat najoštrije osuđuje niz napada na liječnike kojima smo svakim danom sve češće izloženi. Iako su najnovije izmjene Kaznenog zakona donijele određene promjene, važno je osigurati da se Zakon sustavno provodi te da se počinitelji bez odgode procesuiraju i najstrože kazne. Na učestale napade na liječnike upozoravamo već dugi niz godina i cijelo to vrijeme smo izloženi agresiji, koja je, nažalost, postala dio naše svakodnevice. Liječničke novine su još 2008. godine, odnosno prije 11 godina objavile moj tekst o nasilju nad liječnicima. Danas, kada nam u Hrvatskoj nedostaje liječnika, kada liječnici svakodnevno odlaze u inozemstvo, kada liječnici održavaju zdravstveni sustav na životu odrađivanjem velikog broja prekovremenih sati - iznad zakonski dopuštenih okvira, kada se prekovremeni rad liječnika ne obračunava niti plaća korektno, a plaću za odrađeni posao moramo tražiti na sudovima, kada liječnici još uvijek nisu reprezentativni i nemaju pravo pregovarati za svoje kolege, eskalacija nasilja na našim radnim mjestima sigurno nije nešto što će zadržavati naše kolege u domovini. Na inicijativu HLS-a sve su liječničke i sestrinske udruge prije nekoliko dana poslale u javnost zajedničko priopćenje u kojem predlažemo niz mjera za podizanje razine sigurnosti u zdravstvenim ustanovama i tražimo njihovu hitnu primjenu. U priopćenju tražimo između ostalog da se uvede obveza 24-satne nazočnosti zaštitarske službe u zdravstvenim ustanovama, zatim da se u zdravstvenim ustanovama uvede nadzor kamerama na mjestima gdje su napadi na zdravstvene radnike učestaliji i da se provodi stroga kontrola ulazaka posjeta u zdravstvene ustanove. Poduzet ćemo sve zakonske mjere za zaštitu sigurnosti i dostojanstva liječnika na njihovim radnim mjestima i inzistirat ćemo na najstrožem kažnjavanju svih onih koji na bilo koji način iskažu agresiju prema bilo kojem liječniku zdravstvenom djelatniku.

Kako HLS komentira najave da će ubuduće mladi doktori medicine moći raditi bez odrađenog staža?

- Rad doktora medicine bez prethodno obavljenog staža potpuno je neprihvatljiv prijedlog i raspoređivanje mladih liječnika na rad bez prethodnog stjecanja minimalnog iskustva u praksi (pod nadzorom iskusnijeg liječnika) može dovesti do niza neželjenih posljedica jednako za pacijente kao i za mlade liječnike. Šesta godina studija uvedena je s idejom da zamijeni pripravnički staž i da se tijekom te šeste godine studente osposobi za samostalan rad. Međutim, način na koji se provodi "osposobljavanje" studenata šeste godine nikako ne može pripremiti studente za samostalan rad samo nekoliko mjeseci poslije. Naime, tijekom šeste godine studenti moraju obaviti ukupno deset tzv. dežurstava u hitnim prijemima, i to po dva "dežurstva" na hitnoj kirurgiji, internoj, pedijatriji, ginekologiji i po jedan na hitnoj psihijatriji i infektologiji. Napominjem da se ovdje zapravo ne radi ni o kakvom dežurstvu, jer studenti tamo moraju biti od 8 do 16 sati, a znamo da je dežurstvo neprekidni rad tijekom 24 sata. Tijekom 12. semestra nastava se provodi u tzv. modulima, tijekom kojih studenti obilaze hitne bolničke prijeme. Zbog generalnog manjka liječnika nedvojbeno je da se tijekom modula nitko ne stigne baviti studentima na način koji bi njima omogućio stjecanje potrebnog iskustva za skori samostalan rad. Jednako velik problem leži u činjenici da čak ni specijalizant, koji već ima licencu za samostalan rad, ne smije samostalno obavljati preglede bez nadzora specijalista, a o studentima ovdje nema ni govora. Posljedica toga je da studenti nemaju priliku samostalno pregledavati pacijente, što je preduvjet za stjecanje minimalnog iskustva za početak samostalnog rada. Na ovaj problem i moguće neželjene posljedice Hrvatski liječnički sindikat upozorio je i pučku pravobraniteljicu. Hrvatski liječnički sindikat predlaže da mladi liječnici nakon diplome provedu najmanje šest mjeseci na pripravničkom stažu, tijekom kojeg bi obišli bolničke odjele i ambulante obiteljske medicine te ih se tako osposobilo za samostalan rad. Prema mojem mišljenju nakon toga bi staža mlade liječnike trebalo obvezati još i na rad u ambulantama primarne zdravstvene zaštite tijekom najmanje godinu dana i tek nakon toga bi mogli kandidirati za neku od specijalizacija. Na taj bi način dobili bar minimum iskustva koje bi im jako dobro došlo tijekom specijalizantskog staža i kasnijeg obavljanja posla specijalista bilo koje struke.

Loše planiranje
Koji je HLS-ov stav o pitanju odlaska hrvatskih liječnika u inozemstvo i nedostatak liječnika u Hrvatskoj?

- Nedostatak liječnika u Hrvatskoj ponajprije je posljedica loše politike i planiranja u zdravstvu posljednjih najmanje deset, a realno posljednjih 20 godina. Odgovorna vlada treba temeljito analizirati i osobito pratiti dobnu strukturu liječnika i sukladno tome treba planirati broj upisa na medicinske fakultete, broj potrebnih specijalizacija po strukama i zapošljavanje liječnika. Posljednjih nekoliko godina u tom se smislu stanje poboljšava, ali se propusti od ranije ne mogu nadoknaditi, zbog čega danas trpe i pacijenti i liječnici. Zapanjuje podatak da je još uvijek na snazi odredba o zabrani zapošljavanja u zdravstvu. Također treba stvarati klimu u društvu koja ohrabruje mlade na upisivanje na medicinske fakultete. Iako liječnici u Hrvatskoj danas imaju relativno solidnu plaću ako odrađuju i dežurstva, to nikako nije adekvatna plaća za dužinu školovanja i odgovornost koju imamo, a ne možemo biti zadovoljni zbog još nekih razloga. Najprije, zbog manjka liječnika jedan liječnik vrlo često mora pokrivati nekoliko radilišta, što otežava staloženo, koncentrirano i mirno obavljanje posla, a nakon nekog vremena neizbježno dovodi do sindroma izgaranja na poslu. Također zbog manjka liječnika mi preostali odrađujemo veliki broj prekovremenih sati koji se ne obračunavaju i ne plaćaju adekvatno i zbog čega ono što smo odradili moramo tražiti sudskim putem. Destimulirajuće je i saznanje da u Hrvatskoj liječnici još uvijek nisu reprezentativni i da još uvijek liječnici ne mogu pregovarati za liječnike. Nasuprot tome, liječnici u EU za 40-satni radni tjedan mogu zaraditi plaću o kojoj u Hrvatskoj mogu samo sanjati. Naime, ona u nekim državama doseže i do 15.000 eura mjesečno, pa ne čudi što mladi liječnici, koji osnuju obitelji, imaju kredite za stanove i žele život dostojan svome statusu, školovanju i potrebama odlaze onamo gdje će si takve stvari moći priuštiti bez ikakvih problema. HLS se bori svim snagama i na svim frontovima za ispravljanje nepravda prema liječnicima i nadamo se da će se rezultati uskoro vidjeti.

U kojoj su fazi pregovori HLS-a s Ministarstvom zdravstva vezano uz kolektivne ugovore i kakav je odnos HLS-a uopće s Ministarstvom?

- Iako je Granski kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva produžen na godinu dana, da bi se za to vrijeme izmijenio Zakon o reprezentativnosti koji bi liječnicima omogućilo kolektivno pregovaranje, do danas još uvijek nema nikakvih izmjena. U stalnom smo kontaktu s ministrima zdravstva i rada kao i s ostalim sindikatima i sindikalnim središnjicama u cilju što skorijeg rješavanja ovog problema. Postoje naznake da bi se to moglo konačno riješiti u idućih nekoliko mjeseci, a do tada nam preostaje samo čekati i nadati se. Iako smo nezadovoljni "brzinom" rješavanja naših problema, odnos s Ministarstvom mogu ocijeniti općenito korektnim. Ministar Kujundžić se odaziva na svaki naš poziv i pomaže nam rješavati probleme u okviru svojih ovlasti. Nažalost, današnji problemi hrvatskih liječnika zahtijevaju maksimalno zalaganje i razumijevanje i ministara iz više različitih ministarstava pa konačno rješavanje brojnih problema liječnika ni uz najbolju volju ne može riješiti sam ministar Kujundžić, jer to zapravo ovisi o stavu, odlukama i potezima Vlade.

Nefreteta Z. Eberhard
Zbog manjka liječnika, mi preostali odrađujemo veliki broj prekovremenih sati koji se ne obračunavaju
Možda ste propustili...

MINISTAR FINANCIJA ZDRAVKO MARIĆ:

Smanjenje uvozne ovisnosti je ključno

KVIZ OPĆEG ZNANJA O EUROPSKOJ UNIJI

Otvorene prijave za DiscoverEU

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

AUTOCESTA OD OSIJEKA DO BELOG MANASTIRA

Autocesta Slavonika: Dionica u Baranji sredstvima EBRD-a

2

FENOMEN PO PITANJU SESTARA

KBC Osijek: Za jedno mjesto
medicinske sestre
javi se 3,7 kandidata

3

POTRAGA ZA NESTALIMA - ISKAPANJA NA VUKOVARSKOM PODRUČJU

Posmrtni ostaci u Negoslavcima?