Ekonomija
NEZAPOSLENI SKLONIJI EMIGRACIJI

Hrvatsko se tržište rada oporavlja neujednačeno
Objavljeno 4. veljače, 2019.
U gotovo svim županijama brži je pad broja nezaposlenih od rasta zaposlenih

Hrvatsko tržište rada regionalno se oporavlja neujednačeno, no zajednički je svim županijama dinamičniji pad broja nezaposlenih od rasta broja zaposlenih, a takva su kretanja odraz emigracijskih i demografskih trendova koji rezultiraju snažnijim padom broja nezaposlenih.

Stoji to u analizi Hrvatske gospodarske komore (HGK) "Tržište rada - pokazatelji po županijama", u kojoj se navodi da su nezaposleni skloniji emigraciji, a manji natalitet rezultira manjim pritiskom na burzu rada, što se sve na kraju ogleda i u broju stanovnika koji se smanjuje u gotovo svim županijama.

Iz HGK ističu da je 2017. godina posebna po tome što je i na nacionalnoj i na razini svih županija ostvaren oporavak tržišta rada. U nekoliko je županija oporavak započeo i ranije, a 11 je županija u 2017. imalo nižu stopu nezaposlenosti nego posljednje pretkrizne, 2008. No, iako je u 20 županija nezaposlenih bilo manje, samo je u njih četiri ostvaren i istodoban rast broja osiguranika mirovinskog osiguranja. Znači da je u gotovo svim županijama prevladavao brži trend pada broja nezaposlenih od rasta broja zaposlenih (osiguranika), što je povezano s demografskim i emigracijskim kretanjima, ocjenjuju u HGK-u.

Povoljni trendovi
Zamjećuju da su povoljni trendovi u segmentu nezaposlenosti počeli ranije nego u segmentu zaposlenosti, pa je trend pada broja nezaposlenih započeo prije četiri godine, a sve županije bilježe pad posljednje tri godine.

Najkasniji početak oporavka (u 2015. godini) zabilježen je u Bjelovarsko-bilogorskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Osječko-baranjskoj i Ličko-senjskoj županiji. U 2017. godini godišnje stope pada broja nezaposlenih bile su u deset županija više od 20 posto, a najviša stopa pada zabilježena je u Krapinsko-zagorskoj (28,6), Varaždinskoj (28,3) i Koprivničko-križevačkoj (27,6 posto) županiji.

"Kao pandan, podatak koji oslikava stanje zaposlenosti, može koristiti stanje broja osiguranika mirovinskog osiguranja, iako on uključuje i kategorije stanovništva koji nemaju status zaposlenih, ali uplaćuju doprinose za mirovinsko osiguranje po drugim osnovama. Tržište rada je na regionalnim razinama različito, kao i brzina i trajanje oporavka nakon gospodarske krize. U 2017. godini najveći je broj osiguranika, gotovo 30 %, registriran u Gradu Zagrebu. No, daljnji redoslijed županija nije isti prema broju stanovnika i broju osiguranika. Tako neke manje naseljene županije imaju veći broj osiguranika, što implicira i veću stopu zaposlenosti u tim županijama. Udio osiguranika u ukupnom stanovništvu županije veći je u županijama Jadranske Hrvatske, na što utječe i nešto starije stanovništvo", navode iz HGK.

Pad nezaposlenosti
Iako županije Kontinentalne Hrvatske imaju dvostruko više stanovnika i osiguranika u odnosu prema županijama Jadranske Hrvatske, omjer osiguranika i stanovnika tek je nešto bolji u Kontinentalnoj Hrvatskoj (36,3 % prema 35,9 %), i to samo zbog dominantnog Grada Zagreba. Bez Grada Zagreba regija Kontinentalne Hrvatske ima lošiji omjer nego regija Jadranske Hrvatske (28,6 % prema 35,9 %). Trend rasta broja osiguranika mirovinskog osiguranja započeo je u većini županija prije tri godine, a 2017. godine zabilježen je prvi put rast u svim županijama bez iznimke. Najraniji početak oporavka zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj županiji (gdje se posljednje četiri godine povećava broj osiguranika), a najkasniji u Sisačko-moslavačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, gdje je tek 2017. godine zabilježen prvi rast osiguranika od početka krize. U 2017. godini najveći relativni rast zabilježen je u Zadarskoj (4,2 %) i Zagrebačkoj (4,0 %) županiji, slijede je Dubrovačko-neretvanska (8,9 %) te Krapinsko-zagorska (8,8 %) županija. U odnosu prema 2008. samo je u četiri županije 2017. godine zabilježeno više osiguranika i sve četiri pripadaju regiji Jadranske Hrvatske. Pritom prednjači Zadarska županija.

Povoljni trendovi u segmentu nezaposlenosti počeli su ranije nego u segmentu zaposlenosti. Kontinuirani trend pada broja nezaposlenih započeo je u većini županija prije četiri godine, a sve županije bilježe pad posljednje tri godine. Najkasniji početak oporavka (u 2015. godini) zabilježen je u Bjelovarsko-bilogorskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Osječko-baranjskoj i Ličko-senjskoj županiji.

Zdenka Rupčić
RAZLIKE ZBOG TURISTIČKE DJELATNOSTI
Jedanaest je županija u 2017. imalo niže stope nezaposlenosti nego 2008., pri čemu je najveća razlika ostvarena u Karlovačkoj i Zadarskoj županiji. U Jadranskoj Hrvatskoj najvišu stopu nezaposlenosti ima Splitsko-dalmatinska županija. Stopa nezaposlenosti izračunana na temelju broja osiguranika na razini prosjeka godine izgleda drukčije. Sve županije imaju nižu stopu nezaposlenosti, no poredak županija nije znatnije promijenjen, osim što Grad Zagreb i Istarska županija zamjenjuju prva mjesta. Redoslijed županija u Jadranskoj Hrvatskoj isti je prema objema stopama, najnižu stopu nezaposlenosti ima Istarska, a najvišu Splitsko-dalmatinska. U Kontinentalnoj Hrvatskoj poredak je izmijenjen u sredini ljestvice, a najbolje i najlošije županije ostaju iste. Razlika Jadranske Hrvatske i Kontinentalne je zbog turističke djelatnosti.
Zajednička karakteristika svih županija dinamičniji pad razine broja nezaposlenih od rasta zaposlenih