Cijena nekretnina, prije svega stanova, u porastu su na lokalnoj razini, ali i u cijeloj Europskoj uniji. Državni zavod za statistiku i Eurostat, europski statistički ured, objavili su prije nekoliko dana slične podatke - cijene stambenih objekata u Europskoj uniji u trećem su kvartalu 2018. godine porasle za 4,3 posto na godišnjoj razini, pri čemu u Hrvatskoj za 6,8 posto.

Hrvatska je tako među tri članice Europske unije s najvećim rastom cijena stanova i kuća u trećem tromjesečju prošle godine, prema objavi Eurostata. Prenoseći najnoviji podatak DZS-a o rastu cijena stanova i kuća u trećem, u odnosu u drugom tromjesečju 2018., za 2,8 posto, Eurostat navodi kako su veći međukvartalni rast u Uniji imale samo Nizozemska (3,3 posto) i Malta, od 3,1 posto. Iako su u Osijek i općenito Slavoniji cijene nekretnina određeno vrijeme stagnitrale i ovdje se sada bilježi rast. Što je razlog tomu?


U jednom od ranijih razgovora za naš list Mladen Sesar, osječki građevinski poduzetnik, pojasnio je kako su im usluge napravile banke s politikom niskih kamata na štedne uloge. Klijenti koji imaju nešto ušteđevine, razočarani tom vrstom prihoda, odlučili su investirati u nekretnine, što je još uvijek u Hrvatskoj najučestaliji oblik investiranja, bilo u kupnju stanova u izgradnji, ili stanova u starogradnji. Dakle, potražnja je potaknula ponudu.


S druge strane, Osijek je studentski grad, pa sa svakom novom generacijom jesenskih brucoša dolaze i njihovi roditelji kao potencijalno potentni kupci. Potom je tu i novi trend - u Osijeku je učestalo iznajmljivanje stanova u svrhu turizma. Grad Osijek upravo je prošloga tjedna odredio godišnji paušal po svakom turističkom krevetu, a David Krmpotić, pročelnik Upravnog odjela za financije Grada Osijeka dao i je znakovitu usporedbu - porez koji se plaća za podstanare, porez je to na dohodak, iznosi između 1200 i 1500 kuna.


- A ako se stan iznajmi u turističku djelatnost i prijavite dva ili tri kreveta, platit će se 600, odnosno 900 kuna paušala - pojasnio je Krmpotić. Gradsko vijeće potvrdilo je na svojoj nedavnoj sjednici da godišnji paušal za krevet u Osijeku bude 300, a u njegovim prigradskim naseljima (Višnjevac, Josipovac, Tenja...) 150 kuna.


Ne treba naposljetku zanemariti ni državne poticajne mjere, primjerice pravo produženja petogodišnje državne subvencije pri kupnji nekretnine na dodatne dvije godine imat će i kupci koji već imaju dijete, a ne samo oni koji dijete dobiju nakon što postanu korisnici programa. Nova godina donijela je i novosti na tržištu nekretnina - porez na promet nekretninama pao je s četiri na tri posto...


Unatoč najavljenim mjerama kretanja na tržištu nekretnina ne idu u prilog kupcima, jer su cijene kvadrata u cijeloj Hrvatskoj u odnosu na godinu ranije porasle između šest i sedam posto. Za sličan iznos rasle su cijene i 2017. u odnosu na 2016. godinu.

Samo u Zagrebu prošle je godine zabilježen rast za devet posto, pa je cijena prosječnog četvornog metra skočila na 1900 eura.


- Trenutačna situacija na tržištu je dobra, s rastom BDP-a rastu i cijene stanova, kamate na kredite su niske, a sve to više ide na ruku prodavateljima nego kupcima - rekao je nedavno Boro Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u.


Tako se i Slavonija pokrenula, prosječna cijena kvadrata u Osijeku je porasla na 963 eura i za četiri posto je veća u odnosu prema 2017. Kako smo pisali u našem listu, na istoku Hrvatske poraslo je zanimanje za stambene (i poslovne) kvadrate u Županji gdje se cijena također vrti oko 950 eura, što je znatno više nego u Vinkovcima, a još više nego u Vukovaru, gdje se stan može naći i za 300 eura po kvadratu. U Slavonskom Brodu cijena je na razini 800 eura.
Zanimljivo je i da se bilježi rast cijene kvadrata kuće, koji su inače oko 30 posto jeftiniji od stanova. Za područje Osijeka one su sada na oko 600 eura po četvornom metru, a na "dubljem" području Slavonije kuće ponuđene na prodaju mogu se pronaći i po cijeni od 300 eura po kvadratu. Zagreb standardno bilježi rast, ovdje cijena i za stan i za kuću, značajno varira u ovisnosti o dijelu grada. Cijene su rasle u Puli, Splitu i Zadru. Dubrovnik je i dalje najtraženija i najskuplja stambena destinacija u Hrvatskoj.