ŽUPANJA

Organizirana proizvodnja konzumnih jaja iz slobodnog uzgoja, prema riječima direktora županijske tvrtke Agro-klaster d.o.o. sa sjedištem u Vinkovcima, Zdenka Podolara, predstavlja jedan od perspektivnih projekata koji do sada nije proveden na području Vukovarsko-srijemske županije.

Za takvim tipom proizvodnje iskazan je veliki interes i potrošača i proizvođača, i na taj bi se način, uvjeren je, dosadašnja proizvodnja jaja podignula na višu razinu, a na tržište bi se ponudio potpuno novi proizvod koji do sada nije bio prisutan.


- Imali smo kontakte s hotelijerima iz Istre i kada smo razgovarali o našim proizvodima rekli su nam da ćemo se teško uklopiti u neku klasičnu proizvodnju jaja, mesa i drugoga tamo gdje je industrija i gdje postoje veliki proizvođači, i da se pokušamo naći u nekim proizvodima koji još nisu toliko prisutni na tržištu, a koje mi možemo odraditi. Među ostalim kazali su nam da ih zanimaju jaja proizvedena u slobodnom uzgoju. Imaju sve više gostiju koji postavljaju takve zahtjeve jer ne žele konzumirati hranu koja je, prema njima, proizvedena u nehumanim uvjetima, primjerice jaja iz kaveznog uzgoja - pojašnjava Podolar.


Na inicijativu Agro-klastera, u suradnji s Agrobiotehnološkim fakultetom iz Osijeka, izrađena je i zainteresiranim proizvođačima proteklog tjedna predstavljena ‘‘Studija isplativosti proizvodnje jaja iz slobodnog uzgoja‘‘.


- Mi bismo najvjerojatnije išli na varijantu da određenu proizvodnju organiziramo i mi kao Agro-klaster, a dobar dio bismo organizirali s kooperantima. Imali bismo svoju bazu, sabirni centar sa sortirnicom, pakirnicom i hladnjačom, gdje bi prikupljali proizvedena jaja i dalje ih distribuirali prema kupcima - ističe.


Vodeća hrvatska turistička kompanija Valamar za sada je poslala upit, ali u Agro-klasteru nisu sigurni da će moći udovoljiti potrebama jer ipak treba neko vrijeme da se sve organizira i podigne proizvodnja. Valamar, konkretno, ove godine ima potrebu za oko 650.000 komada jaja, ali to je samo početak jer u priču onda ulaze i drugi hoteli, a tu su i trgovački lanci.

- Teško je sada u startu reći koja bi to u konačnici bila brojka, ali računamo da već sada imamo godišnje potrebu za između milijun i pol do dva milijuna komada jaja, i da bi tu količinu već sljedeće godine, ako sve bude išlo prema planu, bili spremni na tržište. Poanta ove priče je da mi imamo resurse i ljude koji bi htjeli raditi i kojima to može biti dodatni izvor prihoda - ustvrdio je. Prodajna cijena jaja iz slobodnog uzgoja najmanje je 20-ak posto viša nego kod klasične proizvodnje.


Procjena je da se na bazi 300 komada kokoši nesilica može ostvariti 2000 do 3000 kuna dodatnog prihoda mjesečno. Na području Vukovarsko-srijemske županije mnogo je praznih gospodarskih objekata koji bi se na ovaj način mogli staviti u funkciju jer riječ je o proizvodnji u kojoj se mora imati objekt, ali da kokoši imaju pristup vanjskom prostoru, gdje se slobodno kreću i hrane u dvorištu, voćnjaku...


- To je zapravo i demografska i gospodarska mjera, samo ju moramo oživjeti do kraja - ističe Podolar. U Vukovarsko-srijemskoj županiji pet je ozbiljnih proizvođača koji rade proizvodnju jaja u kavezu, a što se tiče slobodnoga uzgoja, organizirane proizvodnje uopće nema.


Projektu je pružena puna potpora Vukovarsko-srijemske županije, Ministarstva poljoprivrede te lokalnih razvojnih agencija. Studiju su prezentirale izv. prof. dr. sc. Zlata Kralik te dr. sc. Ana Crnčan s fakulteta Agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka. Zainteresirani su sudionici zaključili kako ovakav oblik alternativne proizvodnje konzumnih jaja predstavlja dobar pothvat prema što boljem plasmanu proizvoda i da mali poljoprivrednici na drukčiji način ne mogu opstati. Tijekom predstavljanja studije istaknuto je kako ovakav tip proizvodnje jaja ne predstavlja veliki financijski trošak za proizvođače s obzirom na dosadašnju praksu kaveznog uzgoja koka nesilica i proizvodnje konzumnih jaja.
Istaknuta je i moguća suradnja proizvođača s lokalnom samoupravom.