Regija
AGRO-KLASTER POKREĆE PERSPEKTIVNI PROJEKT

Organizirat će proizvodnju jaja iz slobodnog uzgoja
Objavljeno 28. siječnja, 2019.
Postoje resursi i tržište, a proizvođačima se nudi pristojan izvor zarade
ŽUPANJA



Organizirana proizvodnja konzumnih jaja iz slobodnog uzgoja, prema riječima direktora županijske tvrtke Agro-klaster d.o.o. sa sjedištem u Vinkovcima, Zdenka Podolara, predstavlja jedan od perspektivnih projekata koji do sada nije proveden na području Vukovarsko-srijemske županije.


Za takvim tipom proizvodnje iskazan je veliki interes i potrošača i proizvođača, i na taj bi se način, uvjeren je, dosadašnja proizvodnja jaja podignula na višu razinu, a na tržište bi se ponudio potpuno novi proizvod koji do sada nije bio prisutan.

Velika potreba

- Imali smo kontakte s hotelijerima iz Istre i kada smo razgovarali o našim proizvodima rekli su nam da ćemo se teško uklopiti u neku klasičnu proizvodnju jaja, mesa i drugoga tamo gdje je industrija i gdje postoje veliki proizvođači, i da se pokušamo naći u nekim proizvodima koji još nisu toliko prisutni na tržištu, a koje mi možemo odraditi. Među ostalim kazali su nam da ih zanimaju jaja proizvedena u slobodnom uzgoju. Imaju sve više gostiju koji postavljaju takve zahtjeve jer ne žele konzumirati hranu koja je, prema njima, proizvedena u nehumanim uvjetima, primjerice jaja iz kaveznog uzgoja - pojašnjava Podolar.


Na inicijativu Agro-klastera, u suradnji s Agrobiotehnološkim fakultetom iz Osijeka, izrađena je i zainteresiranim proizvođačima proteklog tjedna predstavljena ‘‘Studija isplativosti proizvodnje jaja iz slobodnog uzgoja‘‘.


- Mi bismo najvjerojatnije išli na varijantu da određenu proizvodnju organiziramo i mi kao Agro-klaster, a dobar dio bismo organizirali s kooperantima. Imali bismo svoju bazu, sabirni centar sa sortirnicom, pakirnicom i hladnjačom, gdje bi prikupljali proizvedena jaja i dalje ih distribuirali prema kupcima - ističe.


Vodeća hrvatska turistička kompanija Valamar za sada je poslala upit, ali u Agro-klasteru nisu sigurni da će moći udovoljiti potrebama jer ipak treba neko vrijeme da se sve organizira i podigne proizvodnja. Valamar, konkretno, ove godine ima potrebu za oko 650.000 komada jaja, ali to je samo početak jer u priču onda ulaze i drugi hoteli, a tu su i trgovački lanci.
Dobar pothvat

- Teško je sada u startu reći koja bi to u konačnici bila brojka, ali računamo da već sada imamo godišnje potrebu za između milijun i pol do dva milijuna komada jaja, i da bi tu količinu već sljedeće godine, ako sve bude išlo prema planu, bili spremni na tržište. Poanta ove priče je da mi imamo resurse i ljude koji bi htjeli raditi i kojima to može biti dodatni izvor prihoda - ustvrdio je. Prodajna cijena jaja iz slobodnog uzgoja najmanje je 20-ak posto viša nego kod klasične proizvodnje.


Procjena je da se na bazi 300 komada kokoši nesilica može ostvariti 2000 do 3000 kuna dodatnog prihoda mjesečno. Na području Vukovarsko-srijemske županije mnogo je praznih gospodarskih objekata koji bi se na ovaj način mogli staviti u funkciju jer riječ je o proizvodnji u kojoj se mora imati objekt, ali da kokoši imaju pristup vanjskom prostoru, gdje se slobodno kreću i hrane u dvorištu, voćnjaku...


- To je zapravo i demografska i gospodarska mjera, samo ju moramo oživjeti do kraja - ističe Podolar. U Vukovarsko-srijemskoj županiji pet je ozbiljnih proizvođača koji rade proizvodnju jaja u kavezu, a što se tiče slobodnoga uzgoja, organizirane proizvodnje uopće nema.


Projektu je pružena puna potpora Vukovarsko-srijemske županije, Ministarstva poljoprivrede te lokalnih razvojnih agencija. Studiju su prezentirale izv. prof. dr. sc. Zlata Kralik te dr. sc. Ana Crnčan s fakulteta Agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka. Zainteresirani su sudionici zaključili kako ovakav oblik alternativne proizvodnje konzumnih jaja predstavlja dobar pothvat prema što boljem plasmanu proizvoda i da mali poljoprivrednici na drukčiji način ne mogu opstati. Tijekom predstavljanja studije istaknuto je kako ovakav tip proizvodnje jaja ne predstavlja veliki financijski trošak za proizvođače s obzirom na dosadašnju praksu kaveznog uzgoja koka nesilica i proizvodnje konzumnih jaja.
Istaknuta je i moguća suradnja proizvođača s lokalnom samoupravom.


Marija Lešić Omerović
Cilj je oživjeti rubne dijelove županije
Proizvodnja jaja mora biti kontrolirana i postoje standardi koji se moraju ispuniti. Za držanje do 350 komada koka nisu tako strogi uvjeti. Treba veterinarski nadzor i zaštita od glodavaca i ptica grabljivica jer kokoši dobar dio vremena provedu na otvorenom. "Onaj tko se želi baviti poduzetništvom može od toga pristojno živjeti. Mora u tu priču ući ozbiljnije, imati kvalitetnije objekte i veću proizvodnju. U principu idemo prema malim ljudima i interes je velik. Radimo na modelu kvalitetne organizacije proizvodnje, korak po korak. Imamo resurse, tržište i sada trebamo sve to najbolje uvezati", kaže Podolar. Sabirni centar nalazit će se na području s najvećim demografskim problemima, u rubnim dijelovima županije u Cvelferiji i na iločkom području, a cilj je omogućiti im dodatni izvor prihoda.
Već bi nagodinu proizvođači mogli na tržište plasirati do dva milijuna komada jaja iz slobodnog uzgoja
Valamar

traži 650.000 komada
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana