Objavljeno 24. siječnja, 2019.
Mnogi pogrešno razmišljaju da računi za pričuvu pripadaju među one s jednogodišnjom zastarom
Samo u 2018. godini Zavod za stanovanje Osijek - pod čijim je upravljanjem 1578 stambenih zgrada - pokrenuo je postupak prisilne naplate prema čak 881 vlasniku stana zbog neplaćanja pričuve. Iako je riječ o bitno manjem broju kroničnih neplatiša nego lani, ističe se kako je i dalje previše onih koji plaćanje pričuve ne doživljavaju ozbiljno.
"Zavod u okviru svoje naknade besplatno zastupa suvlasnike u pogledu dužnika sredstava zajedničke pričuve te je svakako za pohvalu da naplativost pričuve iznosi 85,69 posto, s naglaskom da se u ostalom postotku nalaze predmeti koji su u postupku prisilne naplate preko javnih bilježnika, odnosno sudova, i u konačnici će biti naplaćeni zajedno s troškovima sudskog postupka i kamatama. Time smo izbjegli da određena potraživanja suvlasnika ne bi otišla u zastaru. No u konačnici, Zavod je uime i za račun suvlasnika stambenih zgrada na ugovornom upravljanju, ali i pod prinudom upravom, tijekom 2018. pokrenuo ukupno 881 postupak prisilne naplate dugovanja", izvještava direktor Zavoda, Bojan Bodražić.
Za usporedbu, u 2107. godini Zavod je zbog neplaćanja pričuve pokrenuo postupak prisilne naplate prema čak 1350 vlasnika stanova, što ukazuje kako jača svijest da je obveza plaćanja pričuve jednaka obvezi plaćanja računa za struju ili vodu. Smanjenju broja ovrha zasigurno pomaže i to da Zavod nastoji izići u susret dužnicima dogovaranjem plana obročne oplate.
"Zakon dozvoljava, uz određene zakonske pretpostavke, odnosno uz suglasnost suvlasnika preko predstavnika suvlasnika, da se sporno dugovanje doprinosa sredstava zajedničke pričuve podmiri u više rata u obliku izvansudske nagodbe. Naravno, uključujući pri tome glavno potraživanje, javnobilježničke, odnosno sudske, troškove i pripadajuće zakonske zatezne kamate", kaže Bodražić.
Iz Zavoda napominju i kako mnogi građani misle da računi za pričuvu pripadaju među režijske troškove s jednogodišnjom zastarom. No tomu nije tako. Zastara za troškove pričuve je tri godine, a generalna kontrola naplativosti unutar Zavoda provodi se svakih šest mjeseci. Prvu obavijest o dugovanju neplatiše mogu očekivati već nakon šest mjeseci od nastalog duga. Ako se u tom trenutku dugovi ne podmire, ovrha slijedi već u idućem kontrolnom razdoblju. Tako da je, s obzirom na ovakvu ažurnost, neplatišama nemoguće duže vrijeme ostati "ispod radara" sustava.
Ivana Solar
mogućnost
PLAĆANJE DUGOVA NA OBROKE
TKO SU NAJVEĆI DUŽNICI za pričuvu?
Među neplatišama pričuve u stambenim zgradama dosta je i vlasnika poslovnih prostora koji misle da nisu u obvezi plaćati pričuvu uopće, ili bar ne u istoj mjeri kao vlasnici stanova u zajedničkoj nekretnini. “Zabilježili smo situaciju da vlasnik triju poslovnih prostora u jednoj zgradi pričuvu plaća za samo jedan - onaj kojim se koristi, a za dva prazna ne plaća. Takve osobe nisu svjesne da pričuvu moraju platiti bez obzira na to koristili se prostorom ili ne. I to, ako slučaj ode na sud, moraju učiniti čak i retroaktivno. Mi im nastojimo to objasniti, ali nažalost, ima i slučajeva da završe na sudu - objašnjava Vlasta Auguštin, predsjednica Udruženja stanara, uz uputu na Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.