Prema podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u Hrvatskoj je 25 posto radnika zaposleno na temelju ugovora na određeno vrijeme, a dok statistika pokazuje da se na određeno vrijeme zapošljava čak 90 posto novozaposlenih, sindikati upozoravaju da su dosad najskuplje Vladine mjere zapošljavanja neučinkovite.

U studenome 2018. u Hrvatskoj su na ugovor o radu na određeno vrijeme bila zaposlena 387.633 radnika, odnosno gotovo 25 posto ukupnog broja zaposlenih, a udio radnika na određeno vrijeme u svim mjesecima posljednje tri godine kretao se između 22 i 26 posto.


Na razini Europske unije prosječan udio zaposlenih na određeno vrijeme u 2016. godini iznosio je 14,22 posto, a Hrvatska je s tadašnjih 22,6 posto s Portugalom dijelila treće mjesto na listi zemalja s najviše radnika s ugovorom na određeno vrijeme, odmah nakon Poljske i Španjolske.


Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel rekao je Hini kako je, uz niske plaće, nesiguran rad vezan uz ugovore na određeno vrijeme najvažniji razlog zbog kojeg ljudi napuštaju Hrvatsku.


Novosel je ustvrdio i kako su mjere poticanja zapošljavanja, za koje je Vlada u posljednje dvije godine izdvojila 4,5 milijardi kuna - neučinkovite.


Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava napominju da su za ovu godinu osigurali dvije milijarde kuna za poticanje zapošljavanja, a dosadašnja ulaganja, od 4,5 milijardi kuna, koja je Vlada u posljednje dvije godine namijenila za mjere aktivne politike zapošljavanja, najveći su iznos dosad izdvojen za zapošljavanje.


U Ministarstvu kažu da je trend odnosa ugovora o radu na određeno i neodređeno jednak već nekoliko godina, ali i da su u okviru Zakona o doprinosima na snazi fiskalne olakšice za zapošljavanje osoba mlađih od 30 godina na neodređeno vrijeme.


"Dvije su fiskalne olakšice poslodavcima - prva je oslobođenje od plaćanja doprinosa na osnovicu do godinu dana za novozaposlene osobe koje nemaju evidentiran staž u osiguranju, a druga je oslobođenje od plaćanja doprinosa na osnovicu do pet godina za mlade osobe koje su sklopile ugovor o radu na neodređeno vrijeme", kazali su.


Rezultati tih mjera pokazuju da je mladih osoba koje su u 2015. godini radile na određeno pa s poslodavcem sklopile ugovor na neodređeno vrijeme bilo 11.953, a lani ih je bilo 45.277, ističu u Ministarstvu. Iz SSSH-a, međutim, upozoravaju na najveći problem pri zapošljavanju. "Vladi, odnosno ministru rada i mirovinskog sustava Marku Paviću, važno je prikazati statistički podatak o zaposlenosti, no jedno je zapošljavanje na određeno vrijeme u turizmu i sezoni, a sasvim drugo da gotovo 90 posto novozaposlenih radi na određeno vrijeme", kaže Novosel.


Naime, podatci Državnog zavoda za statistiku o izlascima iz evidencije nezaposlenih pokazuju kako se prošle godine 141.520 radnika zaposlilo na određeno vrijeme, a samo se 16.331 zaposlio na neodređeno. Hrvatska je ujedno i apsolutni prvak u Europskoj uniji po broju izdanih ugovora o radu na tri mjeseca. Podatci Eurostata iz 2016. pokazuje da je prosjek izdavanja ugovora na tri mjeseca na razini EU-a bio 2,3 posto, a u Hrvatskoj je iznosio čak 8,4 posto.


"To znači da poslodavac radnika konstantno drži u neizvjesnosti", komentirala je za Hinu SSSH-ova tajnica za socijalni dijalog i javne politike Ana Milićević Pezelj.


"S jedne je strane riječ o svjesnoj zloupotrebi Zakona o radu i odredbi koje se tiču zapošljavanja na određeno vrijeme, a s druge strane dio poslodavaca ne zna i ne razumije u koje se svrhe ugovor o radu na određeno vrijeme sklapa", kaže Milićević Pezelj.


Prema Zakonu o radu, radnik kod istog poslodavca ne može uzastopno sklapati ugovore na određeno vrijeme duže od tri godine, a za sklapanje prvog ugovora o radu ne ograničava se njegovo trajanje. Međutim, u Zakonu stoji kako ukupno neprekinuto trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti duže od tri godine.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca poručuju kako je za općenito velik udio radnika zaposlenih na određeno vrijeme zaslužno i nestabilno poslovno okruženje. "Poslodavcima je teško dugoročno planirati projekte koji bi uključivali i zadržavanje radne snage na duže razdoblje", kažu u HUP-u.