Ekonomija
OPORAVAK U STEČAJNOM POSTUPKU

Vinkovački Dilj uzeo u najam
malu našičku ciglanu, zaposlio
radnike i nastavio proizvodnju
Objavljeno 23. siječnja, 2019.
Osim što su spasili proizvodnju, spasili su i 50 zaposlenih od otkaza, što znači da 50 obitelji nije ostalo bez prihoda

Vinkovački proizvođač blok-opeke, crijepa, žljebnjaka i specijalnih krovnih elemenata, koji 70 posto proizvodnje izvozi na europsko i izvaneuropsko tržište, Dilj d.o.o. spasio je malu tvornicu opeke iz Našica koja je bila pred gašenjem, a u stečajnom se postupku oporavila, obnovila proizvodnju. Osim što su spasili proizvodnju, spasili su i 50 zaposlenih od gubitka posla, što znači da gotovo 50 obitelji nije ostalo bez prihoda. Direktor Dilja d.o.o. Dražen Ivezić podsjeća kako je tvornica blok-opeke Slavonija IGM Našice otišla u stečaj krajem 2014. zbog problema što su bili posljedica krize, koja je najviše pogodila građevinski sektor i kao dio sektora poduzeća koja su proizvodila građevni materijal. U trenutku odlaska u stečaj u tvornici je bilo zaposleno oko 50 radnika, proizvodilo se na jednoj proizvodnoj liniji kapaciteta od oko 50 milijuna jedinica normal formata (JNF), odnosno više od 10 milijuna blok-opeke.
- Dilj d.o.o. zatražio je od stečajnog upravitelja da preuzme u najam tvornicu, zaposli radnike i nastavi proizvodnju te je dobio odobrenje vijeća vjerovnika za taj korak i 18. svibnja 2015. sklopili smo ugovor o najmu tvornice i nastavku proizvodnje. Nakon manje od mjesec i pol dana, već 1. srpnja, proizvodnja je nastavljena i sve je teklo prema planu. Proizvodnja je nastavljena i u sljedeće tri godine, a krajem prošle godine Dilj d.o.o. predlaže stečajnom upravitelju i vijeću vjerovnika okončanje stečajnog postupka uz namirenje vjerovnika te preuzimanje Slavonije IGM. Nakon što je vijeće vjerovnika prihvatilo plan okončanja stečaja, krajem 2018. Slavonija IGM formalno izlazi iz stečaja, što znači očuvanje proizvodnje s dugom tradicijom te očuvanje radnih mjesta u procesnoj industriji u Slavoniji, što je od osobitog značenja – kaže Dražen Ivezić, direktor najveće tvornice crijepa u Hrvatskoj, s tradicijom proizvodnje, neprekinute čak i u ratovima, od 95 godina.
Dodaje kako je plan da Slavonija IGM nakon faze zimskog remonta radi punim kapacitetom do kraja godine, a planiraju prodati sve količine koje će proizvesti. U ovoj fazi Dilj d.o.o. uložit će znatnija sredstva u remont postrojenja, a plan je u sljedećoj fazi uložiti dodatna sredstva, kojima bi podigli i proširili kapacitet našičke tvornce blok-opeke.
- S obzirom na kvalitetu gline na eksploatacijskom polju u Našicama razmišljamo i o novim potencijalnim ulaganjima u nove proizvode, što je dio strategije na kojoj intenzivno radimo. Jako smo zadovoljno onim što smo napravili s našičkom ciglanom. Najvažniji je, osnovni, motiv kojim smo se vodili, a to je očuvanje proizvodnje i, prije svega, radnih mjesta, ispunjen, a u kontekstu vremena u kojemu živimo to mora biti jako važno – objašnjava direktor Dilja d.o.o. Dražen Ivezić, dodajući da je prošla godina završila bolje od planiranog, i proizvodnja i, osobito, prodaja su iznad plana, pa su i financijski rezultati premašili planirane vrijednosti. Miroslav Flego

Rekonstrukcija proizvodne linije vrijedne više od 20 milijuna kuna
- Dilj je lani proizveo i prodao 2,5 milijuna četvornih metara crijepa i više od milijun žljebnjaka i specijalnih crjepova te oko 10 milijuna blok-opeke pa je ostvarena operativna dobit veća od 30 milijuna kuna. Planovi za 2019. jesu održati tu razinu i realizirati projekt rekonstrukcije jedne proizvodne linije, vrijedne više od 20 milijuna kuna, kako bi se povećala energetska učinkovitost linije i smanjile emisije CO2 u okoliš – kaže Ivezić, dodajući da su lani u fokusu bili radnici, kojima je osim regresa i božićnice u punom iznosu isplaćena i nagrada u maksimalnom iznosu, što je ukupno 7500 kuna, čime poslovodstvo jasno pokazuje kako ih cijeni.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

HRVOJE STOJIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR HUP-A

Turisti u Hrvatskoj troše oko 150 eura dnevno, u Italiji i Španjolskoj prosječno 250, a u Francuskoj 550

2

PROGNOZE TRANSFORMACIJA KRIZE SE NIŽU JEDNA ZA DRUGOM I NE NAZIRE IM SE KRAJ

Zašto će se neke tvrtke u idućih šest godina ili spasiti ili uništiti?

3

NA KOCKI IM JE KONKURENTNOST I RAST

Europske banke zahtijevaju status strateškog sektora