Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu na razini Europske unije i eurozone smanjen je u trećem kvartalu 2018. godine, pri čemu je Hrvatska među zemljama s njegovim najvećim padom i na kvartalnoj i godišnjoj razini, pokazalo je u ponedjeljak najnovije izvješće Eurostata.
U trećem tromjesečju 2018. javni dug u EU-u, iskazan udjelom u BDP-u, smanjen je za 0,1 postotni bod u odnosu prema prethodnom tromjesečju, na 80,8 posto, pokazalo je najnovije izvješće. U odnosu prema istom razdoblju godinu prije smanjen je za 1,7 postotnih bodova, pokazalo je izvješće Eurostata. Na razini 19-člane eurozone udio javnog duga krajem trećeg kvartala iznosio je 86,1 posto BDP-a i bio je za 0,2 postotna boda manji na kvartalnoj razini, a u odnosu prema trećem tromjesečju 2017. godine smanjen je za 2,1 postotni bod. U Hrvatskoj je na kraju trećeg tromjesečja javni dug iznosio 281,8 milijardi kuna, pa je njegov udio u BDP-u iznosio 74,5 posto BDP-a, što znači da je smanjen za 1,6 postotnih bodova u odnosu prema prethodnom tromjesečju i za 4 postotna boda u odnosu prema istom razdoblju godinu prije. Po tome se Hrvatska nalazi među EU zemljama s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u. Grčka je krajem trećeg kvartala imala najveći javni dug iskazan udjelom u BDP-u, od 182,2 posto. Slijede Italija sa 133 posto, Portugal sa 125 posto, Cipar sa 110,9 posto te Belgija sa 105,4 posto. Daleko najmanji javni dug iskazan udjelom u BDP-u prema Eurostatovu izvješću bilježila je u trećem kvartalu Estonija, od 8 posto. Slijede Luksemburg s 21,7 posto i Bugarska s 23,1 posto. Najveći pad udjela javnog duga u BDP-u zabilježila je Slovenija, za 8 postotnih bodova. Slijede Malta, Portugal, Austrija, Litva, Nizozemska te Irska i Hrvatska.H