Prema mom mišljenju, Kusikovi radovi iz sredine 70-ih njegovi su najkvalitetniji likovni radovi. Iako je riječ o ranim radovima umjetnika Grupe 4, to su radovi zavidne likovne kvalitete onda i sada - rekao je mr. sc. Daniel Zec u povodu izložbe Grupe 4, u MLU-u, u studenome 2018., čiji je bio kustos. Ovih dana dovršava monografiju posvećenu jednom od četvorice.

Što Vas je najviše povuklo da pišete o B. D. Kusiku?

- Sve je, na neki način, započelo 2011. kada sam radio na samostalnoj izložbi B. D. Kusika u Muzeju likovnih umjetnosti. Tada smo se zbližili, a veza nam je, dakako, bio Branimirov brat Vlastimir Kusik. Tada sam i "otkrio" koliko je opus B. D. Kusika višeslojan te što je sve u tematskom i stilskom smislu prethodilo njegovu recentnu stvaralaštvu. Isprva smo htjeli napraviti retrospektivni pregled stvaralaštva B. D. Kusika, pa je tada i fotografiran jedan dio materijala koji sada koristim u monografiji. No, kako je umjetnik bio nesklon "konačnoj" rekapitulaciji i kritičkoj valorizaciji svog cjelokupnog rada, što retrospektivna izložba po svojoj naravi i jest, ta je inicijalna ideja odgođena do neke druge prigode. Tu prigodu nalazim pišući ovu monografiju koja će, nadam se, udovoljiti zahtjevu predstavljanja umjetnikova opusa onako kako on to zaslužuje. Nadalje, prije nekoliko godina, na inicijativu našeg dragog i cijenjenog, među nama još neodsutnog i neizostavnog kolege Vlastimira Kusika, u sklopu izdavačkog programa MLU-a pokrenuta je edicija likovnih monografija osječkih umjetnika koji na likovnu scenu stupaju 70-ih. Prva u planiranom nizu bila je monografija Josip Alebić, autora Igora Loinjaka, koja je objavljena 2017., a slijedi monografija B. D. Kusik. Usporedno se radi i na prikupljanju materijala za sljedeće dvije monografije, koje će biti posvećene Borisu Ivandiću te Ivanu Doroghyju. U nizu umjetnika kojima je posvećena ova edicija, ime B. D. Kusika nezaobilazno je, a riječ je o iznimno značajnom autoru za grad Osijek i osječku likovnu scenu, ali i u nacionalnom kontekstu. Ova će monografija to i potvrditi.

Monografija je počast onomu o kom se piše, ali u velikoj mjeri (raz)otkriva i onoga tko ju piše, tj. način na koji Vi pišete o Kusiku govori o obojici. Za što ste se odlučili? Kakav pristup?

- Uvijek nastojim objektivno pristupiti temi kojom se bavim, odnosno što preciznije analitički preispitati, opisati, protumačiti i kritički vrjednovati predmet svoga istraživanja. Tako i u ovom slučaju. Cjelina teksta monografije ide tim smjerom, izuzev uvodnoga slova koje je subjektivno intonirano i iz kojega se može iščitati kako je knjiga posvećena ne samo Branimiru, nego i Vlastimiru Kusiku. Nastojao sam, međutim, naglasiti ono što u opusu Branimira Davida Kusika do sada nije bilo dovoljno prepoznato, ili je zaboravljeno, a što svakako zaslužuje pomnije razmatranje: to su Kusikovi radovi iz 70-ih koji pripadaju pop-artu. To je, ujedno, bilo nešto što me najviše zaintrigiralo.

Kakav je značaj pop-arta u Hrvatskoj i kakva je Kusikova ulogu u tom?

- Tada, 1960-ih i 1970-ih, u vremenu kada je pop-art bio jedan od dominantnih pravaca na američkoj i svjetskoj likovnoj sceni, isti je stil u kontekstu likovnih kretanja u Hrvatskoj bio efemerna pojava. Za pop-art se ne bi moglo reći ništa više do toga da je tek privremeno zaživio u nekoliko sporadičnih, individualnih pokušaja. Kusikovi radovi predstavljaju, kako je napisao akademik Tonko Maroević, "nemimoilaznu dionicu pop-artističke poetike u našoj sredini". Ta ocjena relevantna je za današnji vrijednosno-kritički sud o Kusikovu djelu. Riječ je o slikama rađenim u kombiniranoj tehnici (kolaža i akrila na platnu), zatim litografijama u boji.

Kamo biste Kusika smjestili u povijesti umjetnosti Hrvatske?

- Kako sam napisao u uvodnom tekstu monografije: Ova monografija nije uzdarje zavičajne povijesti umjetnosti "svojem" umjetniku, našijencu, ili tek prinesak regionalnoj likovnoj kronici. Naprotiv, nadam se da će poslužiti kao prilog za neko buduće usustavljivanje, sintezu i pregled pojedinih dionica hrvatskoga slikarstva, u kojem će i Kusikov prinos naći mjesto u tom korpusu. B. D. Kusik ostavio je specifčan i distinktivan trag u našem slikarstvu.

Što ga ističe kao Osječanina?

- Rekao bih kako ga kao Osječanina karakterizira društveni aktivizam i angažman motiviran stanjem kulture u njegovu gradu. Kusikov aktivizam u području kulture i oštre reakcije na kulturnu politiku manifestirale su se, primjerice, u njegovim javnim istupima, izjavama u novinama i pismima upućenim odgovarajućim resornim institucijama. Ne treba zaboraviti ni kako udjel B. D. Kusika na osječkoj likovnoj sceni nije iscrpljen njegovim slikarskim stvaralaštvom. Dapače, osnažen je komplementarnim društvenim angažmanom - koordinacijom likovnih događanja i izložbenih programa, odnosno ravnanjem osječkim izložbenim prostorima i umjetničkim galerijama i, konačno, vođenjem najvažnijeg cehovskog udruženja u gradu - Hrvatskog društva likovnih umjetnika Osijek.

Čija je inicijativa ova monografija i kada bi trebala ugledati svjetlo dana?

- Monografija je u pripremi i trebala bi uskoro ići u tisak. Krajem siječnja, ili početkom veljače, trebala bi ugledati svjetlo dana.

Jeste li bili prvi izbor za autora ove monografije?

- Prilikom planiranja izdavačkog programa i pokretanja edicije monografija generacije Grupe 4 izbor je pao na mene, što sam rado i s odgovornošću prihvatio. Drago mi je zbog toga i stalo mi je da izdavački program MLU-a zadrži svoju visoku razinu, na čemu ću inzistirati kao urednik spomenute edicije, sada kada Vlastimira više nema.

Koliko je mjeseci istraživanja, priprema, pisanja, revidiranja iza vas, tj. prethodi manje-više svakoj monografiji ovakvoga profila?

- Oko godinu dana.

Objavili ste poziv da svi koji posjeduju rad B. D. Kusika donesu rad kako biste ga evidentirali i uvrstili u monografiju. Je li se tko javio? Je li ovakav poziv uobičajen? Očekujete li nešto? Imate li saznanja da ima radova za koje ne znate?

- Veliki broj radova B. D. Kusika nalazi se u privatnim zbirkama, a tragao sam za određenim djelima iz 70-ih i 80-ih kojima se do danas izgubio trag. Na naš poziv dobili smo nekoliko odgovora, no ti radovi dobro su zastupljeni u monografiji. Poziv nije posve uobičajen, ali kada na raspolaganju imate društvene mreže i njihov brz i učinkovit način komunikacije, treba ih pri istraživanju iskoristiti.