Objavljeno 21. siječnja, 2019.
Upravo bi se pet slavonskih županija uz Sisačko-moslavačku moglo stvrstati u one u kojima su demografski trendovi doista alarmantni
Negativni demografski trendovi postaju sve veći ograničavajući faktor gospodarskoga rasta u Hrvatskoj. U pojedinim županijama ti su trendovi alarmantni, ističe se u analizi demografskih podataka HGK-a.
Upravo bi se pet slavonskih županija uz Sisačko-moslavačku moglo stvrstati u one u kojima su demografski trendovi doista alarmantni. "Te su županije suočene s problemom najdinamičnije emigracije, iseljavanja u druge županije, niskog prirodnog prirasta, niskog vitalnog indeksa, bržeg starenja stanovništva i posljedično pada broja stanovnika. Stanovnici tih županija u većem broju odlaze iz zemlje ili odlaze u druge županije zbog ekonomskih ograničenja u vlastitoj županiji. Iako ne u svim regijama ista, takva demografska i emigracijska kretanja pridonose stvaranju situacije nedostatka radne snage koji postaje osnovni problem tržišta rada u cijeloj zemlji te ujedno i ograničavajući faktor gospodarskoga rasta", navodi se u analizi.
Prirodni je prirast na nacionalnoj razini negativan od 1998. godine te se kreće rastućim trendom. Posebno je visok posljednje tri godine, a u 2017. godini bio je negativno rekordan sa 16,9 tisuća više umrlih od živorođenih. Prosječna starost stanovništva u Hrvatskoj porasla je u posljednjih deset godina za 2,1 godinu, s 41 godine 2008. na 43,1 godinu 2017. godine. Stanovništvo je i malobrojnije - samo se u 2017. smanjilo za gotovo 50 tisuća, a u posljednjih deset godina za više od 185 tisuća. U analizi se navodi kako su emigracijski trendovi posebno naglašeni nakon pristupanja Hrvatske EU-u, u 2017. iznosio je rekordnih 31.800. Pritom treba uzeti u obzir kako je to konzervativni podatak jer se temelji na odjavama boravišta, a dio emigranata ne odjavljuje boravište. Kontinentalna je Hrvatska od 2008. do 2017. izgubila 154 tisuće stanovnika, od kojih se 60 posto odnosi na stanovništvo pet slavonskih županija. Posebice su za Slavoniju porazni podatci o upisu djece u osnovne škole, koji predstavljaju posljedicu svih negativnih demografskih kretanja. Prema stopi promjene 2017./2018. u odnosu prema 2008./2009. godini, na posljednjih pet mjesta ljestvice nalaze se Osječko-baranjska (-24,8), Virovitičko-podravska (-24,9), Vukovarsko-srijemska (-27,3), Brodsko-posavska (-28,8) i Požeško-slavonska županija (-29,4).
"Kao i u svim ostalim podatcima, i kada se promatraju demografska obilježja županija, vidljiva je potpuna dominacija Grada Zagreba. Stanovništvo Zagreba uvijek je bilo dominantno brojem, a godinama se njegova dominacija i povećava te je u 2017. ovdje živjela rekordna petina ukupnog stanovništva RH. Tome je pridonio i pozitivni međužupanijski saldo migracija koji je u Zagrebu bio viši od emigracijskog negativnog salda. Rast broja stanovnika u posljednjih deset godina bilježe uz Zagreb samo još Zadarska i Istarska županija.
I.M.
2051. imat ćemo tri milijuna stanovnika
Demografske projekcije predviđaju ne samo nastavak nego i pogoršanje trendova - od 2021. godine u desetogodišnjim je projekcijama stopa pada broja stanovnika dinamičnija, pa se tako od 2041. do 2051. godine predviđa najdinamičnije smanjenje stanovništva u odnosu na prethodno desetljeće, za gotovo osam posto. Podatci govore kako je u Hrvatskoj 2016. godine živjelo 4,056 milijuna stanovnika. Već se 2021. godine očekuje da će broj stanovnika Hrvatske pasti ispod četiri milijuna, naime trebalo bi nas biti 3,88 milijuna. Deset godina kasnije, 2031. godine, predviđa se da će Hrvatska imati manje od 3,7 milijuna stanovnika, a 2041. još 230 tisuća manje. Do 2051. godine imat ćemo samo nešto više od tri milijuna stanovnika (3,15 milijuna). To znači da se predviđa kako će se u 40 godina broj stanovnika Hrvatske smanjiti za više od četvrtine. Drugim riječima, navodi se u analizi, nestat će stanovništvo veličine Zagreba i Zagrebačke županije zajedno.