Jedan od ciljeva kojima u idućem razdoblju teži Kardiologija KBC-a Osijek, na čelu s dr. sc. Zorinom Makarovićem, osnivanje je udruge Žensko srce koja bi se ponajprije bavila problemom kardiovaskularnih bolesti u žena, i to radi bolje prevencije i jasnije artikulacije i mogućnosti u liječenju. To bi bila prva takva udruga osnovana od samih kardiologa u sklopu jednog bolničkog centra u Hrvatskoj, a sve prema uzoru na Women‘s Heart Center pri poznatoj američkoj bolnici Cedars-Sinai i njezin Institut za srce. Pobornik te ideje i osnivanja takve udruge upravo je sâm dr. sc. Makarović koji je u svom radu posebno vezan uz proučavanje kardiovaskularnih bolesti kod žena, na čemu je i obranio tezu svoje doktorske disertacije.

- U posljednje se vrijeme prepoznaje da su kardiovaskularne bolesti različite kod muškaraca i žena, a kada se razlika počne proučavati, ona postaje sve vidljivija. Tada se vidi da su žene suboptimalno liječene u odnosu prema muškarcima jer je čak i njihova patofiziologija nešto drukčija. Kod muškaraca imamo začepljenje krvnih žila s velikim ugruškom i puno masnoća, a kod žena su zahvaćene mikroskopske krvne žile, što ne mora biti vidljivo na koronarografiji. Takve žene i dalje imaju probleme, a nama se čini da ne vidimo uzrok. Istina je da žene rjeđe obolijevaju od koronarnih bolesti, ali kada obole, imaju znatno veću smrtnost od muškaraca. Niz studija pokazuje da su žene s akutnim infarktom miokarda manje agresivno liječene nego muškarci te rjeđe dođu na koronarografiju i rjeđe dobiju stent. To su svjetski podatci, slično je i sa ženama i moždanim udarom. Sada je trenutak da se prepozna da su žene možda i dodatno ugrožene i da im zdravstveni sustav nije poklonio pažnju. Mi već imamo kardiovaskularnu udrugu, ali ovu bismo posvetili isključivo artikuliranju problema kod žena u kontekstu kardiovaskularnih bolesti - objašnjava dr. sc. Makarović.

Inače, ovu je problematiku prva u fokus javnosti stavila dr. Noel Bairey Merz, direktorica Women‘s Heart Center u bolnici Cedars-Sinai, koju je imao prilike upoznati i dr. sc. Makarović.

- Često liječimo žene koje imaju srčani udar ili anginu pectoris i kada ih podvrgnemo koronarografiji, ne pronađemo značajno suženje na krvnim žilama. Isprva se mislilo da je to lažno pozitivan nalaz ili da te žene pretjeruju, dok se dr. Noel Merz 2007. nije ozbiljno pozabavila time. Ona je organizirala studiju u kojoj su prvi put praćenjem takvih žena, a za koje se mislilo da su zdrave, uvidjelo da imaju smetnje i da imaju povećanu smrtnost u odnosu prema potpuno zdravim ženama. Budući da je bila riječ o studiji na samo 8000 žena, ona nije uspjela dokazati da je to povezano s povećanom smrtnošću od srčanog udara (iako je dokazala ukupno povećanu smrtnost od svih uzroka). To je učinila studija rađena u istočnoj Danskoj na više milijuna stanovnika. Jasperson i suradnici radili su studiju u kojoj su bili i muškarci i žene. Naime, takve žene imaju smetnje i promjene na neinvazivnim testovima, a kod koronarografije ne pronalazimo problem. Amerikanci su se dosta time bavili i uvidjeli da žena koja je jednom imala srčani udar, a nisu joj našli suženja na krvnim žilama, ima 50 posto šanse da se u sljedećih pet godina iznova zaprimi u bolnicu. To je problem o kojemu treba govoriti. Dok dr. Merz nije to artikulirala, o tome su svi šutjeli i to ismijavali - zaključuje dr. sc. Makarović.