Objavljeno 19. siječnja, 2019.
Žene u samačkim kućanstvima često si ne mogu priskrbiti ni za osnovne potrebe, kao što je plaćanje režija i prehrane, kaže Ćosić
Prema pokazateljima siromaštva i socijalne isključenosti u 2017. godini, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 20 posto, a u podjeli Hrvatske na dvije regije - kontinentalnu i jadransku - siromaštvo je izraženije u kontinetalnoj Hrvatskoj, gdje stopa iznosi 20,7 posto. Egzistencija je najugroženija ženama starijima od 65 godina u staračkim kućnastvima, ali i mnogočlanim obiteljima koje ne žive u vlastitim nekretninama.
Podatci su to Državnog zavoda za statistiku formirani na temelju ankete o dohotku stanovništva i konceptu relativnog siromaštva, koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu i distribuciju dohotka unutar populacije.
"Prag rizika od siromaštva u 2017. za jednočlano kućanstvo iznosi 28.070 kuna na godinu, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 58.946 kune. Stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu u 2017. najviša je u osoba u dobi od 65 ili više godina te iznosi 28,6 %. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća te stopa rizika od siromaštva u žena iznosi 31,7 %, a u muškaraca 24,1 %. Najniža stopa rizika od siromaštva bilježi se za osobe u dobi od 25 do 54 godine i iznosi 15,6 %. U kategoriji kućanstava s uzdržavanom djecom najviše stope rizika od siromaštva zabilježene su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom, za koje stopa iznosi 37,2 %, i u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koje stopa rizika od siromaštva iznosi 31,3 %", stoji u izvješću Državnog zavoda za statistiku, iz kojega se iščitava kako su i dalje društvene skupine u oskudici one najranjivije - osobe treće dobi i djeca.
Potvrđuju to i iz Hrvatskog Crvenog križa, koji osigurava pomoć u kući za 140 starijih i nemoćnih osoba na području Osijeka, a u okviru projekta pučke kuhinje osigurava hranu za mnogočlane obitelji koje ne mogu živjeti od svojih prihoda.
"Kada govorimo o starijim osobama, posebno o ženama u samačkim kućanstvima, valja istaknuti kako je velik broj njih na pragu siromaštva, ne mogu si priskrbiti ni za osnovne potrebe, kao što je plaćanje stana, režija, prehrane. No takva se njihova deprivacija treba promatrati u širem kontekstu. Naime, najčešće je riječ o kroničnim bolesnicima, koji velik dio svojih malih prihoda moraju izdvojiti za plaćanje lijekova, prijevoz do liječnika", kaže ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Osijek, Denis Ćosić.
Ivana Solar
UGROŽENIJE OSOBE U RURALNIM PODRUČJIMA
“Ako osoba nema djece ili dobrog susjeda da pomogne, često je u situaciji, posebno ako živi u ruralnim područjima, da mora platiti usluge koje su skupe. Primjerice, uslugu prijevoza taksijem do bolnice. Često su na rubu egzistencije, i to upravo zbog potreba izazvanih svojih zdravstvenim stanjem, starije osobe koje imaju mirovinu 2500 kuna i veću koja im priječi ulazak u socijalne programe. Kada su pak u pitanju mnogočlane obitelji s više djece, koje su zastupljene u našem programu pučke kuhinje, možemo potvrditi kako ih u siromaštvo tjeraju veliki troškovi školovanja, a onda sve druge potrebe djece koje ne mogu pokriti”, kaže Denis Ćosić.