Kultura
USKORO U UMJETNIČKOM PAVILJONU

Zbirka dr. A. Kurjaka pa retrospektiva Džamonje
Objavljeno 17. siječnja, 2019.
Kurjakova zbirka danas se sastoji od više stotina djela, raspoređenih na tri bitne lokacije: Zagreb, Sarajevo i Dubrovnik

Zagrebački Umjetnički paviljon nastavlja s elitnim izložbama iz svog ciklusa "Privatne kolekcije u javnoj instituciji", a nakon nje ponovno dolazi pravi raritet - retrospektivna izložba vjerojatno najvrjednijeg hrvatskog kipara, akademika i autora arhitektonskih projekata za muzeje Dušana Džamonje.


Spektakularne izložbe posljednjih godina (Juan Miró, François Auguste René Rodin, Alberto Giacometti) privukle su najmanje sto tisuća posjetitelja iz Hrvatske, regije, ali i Europe, i pozicionirale Zagreb kao važnu kulturnu metropolu. I posljednja, tek zatvorena, izložba, "Vlaho Bukovac i Alexandre Cabanel - povijesni susret učenika i učitelja", donijela je novi uspjeh Umjetničkog paviljona i njegove ravnateljice Jasminke Poklečki Stošić, koja se aktivno, svojim likovnom stručnošću, uključila u dovođenje, ali i postavljanje izložbi.

Autori iz Hrvatske i BiH

Prva izložba, upravo je u pripremi nastavak ciklusa "Privatne kolekcije u javnoj instituciji", predstavlja zbirku poznatog hrvatskog liječnika, ljubitelja i sakupljača umjetničkih slika, dr. Asima Kurjaka. Nastavak je to ciklusa koji su započeli obitelj Vugrinec i odvjetnik Hanžeković. Nova izložba moći će se pogledati od 30. siječnja do 17. ožujka 2019.


"Pretpostavljamo da je zbirka dr. Kurjaka, u pravom smislu riječi, počela rasti, razvijati se i popunjavati u razdoblju nakon 1970./1971., tj. nakon njegove specijalizacije u Engleskoj. Generalno, u pitanju su bila djela hrvatske i bosanskohercegovačke provenijencije: hrvatskih umjetnika u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, bosanskohercegovačkih u Bosni i Hercegovini, ali i u Hrvatskoj i tako dalje u svim mogućim kombinacijama/varijacijama. To stručnjacima nije nepoznato, još manje uznemirujuće: to su realnosti genetike, odgoja i školovanja; ne samo distinkcija prema nacionalnom ključu nego i državno-političkim granicama, a tome domećemo i činjenicu da u cijeloj povijesti moderne umjetnosti od kraja 19. stoljeća do danas nisu rijetki umjetnici ‘nomadi‘, koji kroz život pronose ne samo svoju izvornu tradiciju nego i tradicije koje pripadaju drugim školama i prostorima – praktički: svojoj drugoj, pa i trećoj, školi, tradiciji, poticajnom izvoru", objašnjava autor izložbe Igor Zidić.
Stotinjak djela

Kurjakova zbirka danas se sastoji od više stotina djela (u najrazličitijim tehničkim vrstama i sadržajnim žanrovima), raspoređenih na tri bitne lokacije: Zagreb, Sarajevo i Dubrovnik. Ona nema historiografskih pretenzija iako se i samim razvrstavanjem djela prema godinama (njihova) nastanka uspostavlja neki kronološki slijed - nekakva, ma i netražena, povijest. Ona, svakako, u Kurjaka nije od prvenstvenoga interesa. On, vidi se, zbirku ne slaže ni prema normativima modernizma. On je kolekcionar koji osobno naginje tradicionalnijim emanacijama slikarstva, crteža i skulpture – time i nizu neo ili retro pojava (poput hiperrealizma ili sličnih), no stoji da će gdjekad, od zgode do zgode, nikad s programatskom strašću, uočiti proplamsaj novine (mlađu, noviju ruku) ili iskru slobodnijega rukopisa.


"Ulazeći ne tako davno u kolekcionarsku ‘branšu‘, on u maticu umjetnosti unosi i neka rubna djela rubnih majstora za koje nam je vrijeme pokazalo da se i u marginalnim rukavcima mogu otkriti prava dobra. Mnoge probitke ostvare oni koji prvi stignu na tržište (i to se redovito spominje), no postoje i prednosti onih koji – s ovih ili onih razloga – kasne (a o tome se baš nikad ne govori i ne piše)", napisao je Zidić.
Izložba Zbirke Kurjak obuhvaća oko 160 izložaka u različitim tehnikama i formatima: od vrlo velikih, reprezentativnih formata u tehnici uljenih boja do sitnih bilježaka, crteža, skica ili ilustracija. Bit će prikazana djela mnogih uglednih i najuglednijih umjetnika od početaka moderne do sada aktualnih mladih prvaka.


Darko Kovačević
Od Čikoša-Sesije do Kauzlarića
Zagrebačka će nam izložba pokazati djela Bukovca, Medovića, Čikoša-Sesije, Crnčića, Kovačevića, Vidovića, Auera, Račkoga, Krizmana, Krušlina, Rojčeve, Račića, Becića, Mijića, Babića, Miše, Gecana, Šeferova, Varlaja, Krizmanića, Trepšea, Uzelca, K. Hegedušića, Motike, Mujadžića, Paraća, Detonija, Šimunovića, Šohaja, Šebalja, Kopača, I. Generalića, Glihe, Dulčića, Price, Veže, Lovrenčića, Reisera, Masle, Murtića, Rabuzina, Džamonje, Vanište, Ivančića, Stančića, Trostmana, Kavurić–Kutrovićeve, Berbera, dvaju Vejzovića, Kauzlarića, Lapuha, Kuliša i brojnih drugih vrsnih majstora.
Možda ste propustili...

KRISTINA DELALIĆ VETENGL, O 13 GODINA KREATIVNIH RADIONICA MLU-A

Polaznici uvijek traže još, nezasitni su izložbi, radova, proučavanja

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana