Objavljeno 17. siječnja, 2019.
ZAGREB - Iduća tri tjedna Etnografski muzej u Zagrebu neće primati posjetitelje zbog uređenja unutarnjeg prostora i postavljanja nove izložbene postavke. Reprezentativna secesijska palača jedna je od najljepših u Zagrebu. Nekadašnji je to Trgovačko-obrtni muzeju, za javnost otvoren 1904. godine. Zgradu je projektirao Alojz Vjekoslav Bastl, učenik Otta Wagnera, koji je u to vrijeme bio zaposlen u tvrtki arhitekata Hönigsberga i Deutscha.
Središnji prostor, tj. kupolu, s vanjske strane krase kipovi kipara Rudolfa Valdeca, a unutrašnjost kupole freskama je oslikao Oton Iveković. Tridesetih godina 20. stoljeća s pročelja su maknuti secesijski ukrasi. Zgrada je za izlaganje etnografske građe adaptirana u nekoliko navrata, a najznačajniju adaptaciju projektirao je arhitekt Aleksandar Freudenreich 1972. godine.
Muzej se nalazi pred novom građevinskom adaptacijom radnih i izložbenih prostora te izradom koncepcije novoga stalnog postava. Koristeći se u svojemu radu suvremenim iskustvima etnološke i muzeološke struke, Muzej će nastojati i u buduće brinuti se o hrvatskoj i svjetskoj tradicijskoj baštini. Upravo počinje uređenje fasade za koje su sredstva dobivena iz europskih fondova. Brojni su dijelovi fasade (štukatura) u lošijem stanju, pa će im dobro doći obnova, kako bi ta zgrada ponovno zasjala pravim sjajem. Iako i ovakva plijeni poglede prolaznika i posebice turista.
D.Kć.
U Fundusu 8000 predmeta, 3000 izloženih
Etnografski muzej u Zagrebu osnovan je 1919. godine na poticaj Salamona Bergera, trgovca tekstilom i tvorničara podrijetlom iz Slovačke, koji je Muzeju ostavio jednu od prvih i najvećih zbirki narodnih nošnji i tekstila. U fundusu ima oko 80.000 predmeta, od kojih su tri tisuće izložene. Obuhvaćena je uglavnom etnografska baština Hrvatske predstavljena u dvije glavne teme: Narodne nošnje Hrvatske te Osnovne grane gospodarstva i narodnog rukotvorstva. Muzej je smješten u secesijskoj zgradi nekadašnjeg Obrtnog doma iz 1903. na Mažuranićevu trgu 14.