Posljednjih se godina u Hrvatskoj umnogome poradilo na sigurnosti, kvaliteti, kontroli, sljedivosti domaće hrane, no što je sa samodostatnošću njezine proizvodnje? Službena poljoprivredna politika ističe da orijentacija na samodostatnost u okviru zajedničkog tržišta EU-a nije odgovarajući pristup rješavanju problema, nego da je to podizanje konkurentnosti i proizvodnosti, da je samodostatnost prioritet prošlosti.
U Žitozajednici (ŽZ) ne dijele taj stav; direktorica Nada Barišić kaže da je za ŽZ samodostatnost u proizvodnji hrane i potreba stanovništva da, i zbog zdravlja, jede poznatu, domaću hranu, iz okruženja, da bude proizvedena što bliže kućnom pragu, važna.
Upravo u fahu ŽZ-a, fahu žitarica i drugih kultura, nemamo problema sa samodostatnošću; prema podatcima Ministarstva poljoprivrede, u proizvodnji žitarica ona je 129,3 %, uljarica 2220,5, soje 304,3, suncokreta 166, a uljane repice 186,8 %.
- Oduvijek dobro stojimo sa žitaricama. To su nam izvozni proizvodi, iako bi bilo bolje da izvozimo više brašna, a manje pšenice - kaže Barišić. Prije su nam potrebe za pšenicom bile 550 - 600 tisuća tona, a sada 400 - 450 tisuća tona - zbog velikog uvoza pekarskih i zamrznutih proizvoda.
Najviše mandarina
Ipak, kraljica samodostatnosti u nas je mandarina - 464,7 %. Kod povrća je samodostatnost u proizvodnji kupusa 99 %, rajčice 81, krumpira 70, poriluka 68, krastavaca 66, a lubenice i dinje 62 %. U skupini voća samodostatnošću prednjači trešnja i višnja sa - 152,9 %, slijede jabuka sa 77,9, šljiva sa 73,5, kruška s 40, breskva i nektarina s 33,6 i jagode s 58 posto. U proizvodnji svježih mliječnih proizvoda samodostatnost je 98 %, vrhnja 102, sira i prerađenog sira 71,9, a u proizvodnji maslaca 79 %.
No mljekari nemaju iste brojke, bar ne kada je proizvodnja svježeg mlijeka u pitanju. Predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holsteina Branko Kolak kaže da nam kod mlijeka nedostaje više od 50 % potreba.
– Proizvedemo 470 milijuna litara, a potrebe su oko milijardu. A čak je 98 % našeg mlijeka ekstraklase, no na djelu nije samo problematika cijena mlijeka nego i poljoprivrednog zemljišta, kamata, cijene kapitala. Jer postotak dohotka tu je vrlo malen, a angažman kapitala velik - kaže Kolak. Dodaje, s ovom proizvodnjom do rata smo bili “nekako u egalu”, a brojke su krenule dolje 2007., 2008…, kada smo došli na 770-800 milijuna litara, i od tada padaju.
– Godišnji je pad 20-30 milijuna litara. Godine 2001. nas proizvođača bilo je 51.000, a sada samo 5000 - dodaje Kolak.
– Nema samodostatnosti u stočarstvu – osnovna je poruka Croatiastočara, čiji direktor Branko Bobetić kaže da je ona lani u svinjskom mesu bila 59 %, u goveđem 68, u janjetini 52, u jajima 89, a u mesopreradi 88 %.
– Generalno gledajući, imamo uvoz mesa; prije ulaska u EU on je bio 80.000 tona, 2017. je 143.000, a 2018. godine 145.000 tona. Izvoz svih vrsta mesa bio je 8000, a 2018. bit će 30.000 tona. Raste četverostruko, no velika je disproporcija uvoza i izvoza - kaže Bobetić.
U proizvodnji vina samodostatnost je ukupno 82, šećerne repe 82, šećera 204 i meda 90 %. Opća je ocjena da nismo samodostatni u mnogočemu. Za navedene brojke u Ministarstvu poljoprivede ističu da ih treba promatrati u kontekstu naše poljoprivrede u prošlim godinama, koje su donijele velike strukturne promjene zbog gubitka carinske zaštite.
Novi imperativi
- Poljoprivredni sektor, po svojoj naravi, teško se prilagođava promjenama, što otežava razvoj sektora. Pristupanje EU-u i otvaranje zajedničkog tržišta te dolazak novih trgovačkih lanaca preusmjerili su tržne tokove i doveli do novih uvjeta, ali i mogućnosti na tržištu. Ako je danas adekvatni pristup rješavanju problema ne samodostatnost nego podizanje konkurentnosti i proizvodnosti, onda povećanje samodostatnosti može biti rezultat procesa razvitka konkurentne poljoprivredne proizvodnje. Dakle, u novim tržišnim okolnostima suočeni smo s pitanjem konkurentnosti i sposobnosti da proizvode plasiramo na širem i zahtjevnijem tržištu u svakom smislu. Stoga Ministarstvo poljoprivrede usmjerava svoje aktivnosti na jačanje proizvodnosti i konkurentnosti proizvodnje kao odgovor na potrebe da se u svim sektorima te proizvodnje u skladu s njihovim agroekološkim potencijalima ostvari maksimalan učinak - ističu u Ministarstvu. U sklopu mjera koje donosi radi strukturne prilagodbe, u Ministarstvu ističu da djeluju preko svih stupova poljoprivredne politike, od izravnih plaćanja, organizacije tržišta, ruralnog razvoja do raspolaganja državnom zemljom. - Pritom, radi održive i stabilne strukture proizvođača, zasnovane na OPG-ovima, nastojimo zadržati što višu razinu potpore dohotku, osobito za osjetljive sektore, zadržavajući maksimalnu omotnicu za proizvodne vezane potpore, kao i anulirati poremećaje koji se povremeno javljaju - poručuju iz Ministarstva. Kao primjer takvih aktivnosti navode niz aktivnosti, poput onih u sektoru mlijeka, za koji je, nakon šteta zbog pojave bolesti kvrgave kože, predviđen trogodišnji program potpore za obnovu proizvodnog potencijala, ili primjer naknade šteta u poljoprivredi zbog tuče/mraza 2017. Kao glavni odgovor na potrebe za jačanjem proizvodnosti i konkurentnosti Ministarstvo, poruka je, koristi sredstva iz Ruralnog razvoja, u okviru kojega nizom mjera podiže sposobnost proizvođača za jačanje njihova tržišnog položaja. Suzana Župan
U Žito zajednici ističu važnost samodostatnosti zbog potrebe stanovništva da jede domaću hranu, onu iz okružja
Dostupniji kapital - nikada niže kamate
S ciljem podizanja proizvodnosti i konkurentnosti u 2019. će biti raspisano 2,3 mlrd. kuna natječaja iz Ruralnog razvoja, što je 100 % raspoloživih EU sredstava iz ovog programskog razdoblja. Lani su raspisana 32 natječaja, 4,5 mlrd. kn. - Natječaji će posebno biti usmjereni na povećanje konkurentnosti domaće proizvodnje te ulaganja u infrastrukturu i diversifikaciju poljoprivrednih aktivnosti. Kapital malim i srednjim proizvođačima sada je dostupniji; u suradnji s Hamag Bicrom pokrenuli smo financijske instrumente s najnižim kamatama do sada za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu – od 0,5 do 1,5 %, uz poček od 12 mjeseci i otplatu 3 - 10 godina - ističu u Ministarstvu.