Ekonomija
SATELITSKI RAČUN TURIZMA (TSA)

Prema udjelu bruto dodane vrijednosti turizma RH je u skupini zemalja s najvećim udjelom u gospodarstvu
Objavljeno 16. siječnja, 2019.
U 2016. turistička potrošnja dosegnula je 10,4 mlrd. eura, turizam je činio 11,4 % BDP-a u ukupnom BDP-u hrvatskog gospodarstva

Udjel izravnog bruto domaćeg proizvoda turizma u hrvatskom BDP-u za 2016. iznosi 11,4 posto, dok ukupan doprinos turizma hrvatskom gospodarstvu za tu godinu doseže 16,9 posto, istaknuto je u Ministarstvu turizma na predstavljanju rezultata Satelitskog računa turizma (TSA).Tourism Satellite Account (TSA) pruža detaljan statistički pregled ekonomskog doprinosa turističkog sektora, sažimajući izravne i neizravne učinke turizma na ekonomiju neke zemlje, a kao metodologija se koristi u brojnim zemljama svijeta. U njega je uključen niz podataka, od turističkih izdataka svih turista, preko proizvodnje, zaposlenosti, bruto investicija, kolektivne potrošnje i drugi.
"U 2016. inozemna i domaća turistička potrošnja dosegnula je 10,4 milijarde eura, odnosno turizam je činio 11,4 posto BDP-a u ukupnom BDP-u hrvatskog gospodarstva, što jasno pokazuje važnost turizma. Takvi rezultati u skladu su s našim dosadašnjim procjenama, a sve naše trenutne i buduće aktivnosti usmjeravat ćemo kako bismo ostvarili naš zacrtani cilj, odnosno ostvarili više od 14 milijardi eura prihoda u turizmu do 2020.“, izjavio je ministar turizma Gari Cappelli prilikom predstavljanja Satelitskog računa turizma za 2016. godinu.
Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof izvijestio je da izravni bruto domaći proizvod turizma u 2016. iznosi 40,04 milijarde kuna, što čini udjel u hrvatskom BDP-u od 11,4 posto.
Izravna bruto dodana vrijednost turizma, koja se od BDP-a razlikuje za iznos poreza i subvencija, u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti iznosi 31,7 milijardi kuna, odnosno 10,9 posto i, kako navodi Krištof, taj udjel međunarodno je usporedivi podatak.
Na razini usporedivih veličina Hrvatska je s udjelom od 10,9 posto bruto dodane vrijednosti turizma u 2016. godini u bruto dodanoj vrijednosti gospodarstva u skupini zemalja Europe koje ostvaruju najveći udio turizma u gospodarstvu. Slijedi Portugal, s udjelom od 6,7 posto te Španjolska, 6,6 posto i Italija, 6 posto.
Bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti u 2016. iznosi 69,9 milijardi kuna i ona čini udio od 24 posto u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti, no, kako pojašnjava Krištof, taj iznos ne znači da je to udio turizma u BDP-u.
Od unutrašnje turističke potrošnje, koja je u 2016. iznosila 78,62 milijarde kuna, odnosno 10,4 milijarde eura, 97,9 posto čine unutarnji turistički izdaci. Voditelj projekta izrade studije pri Institutu za turizam Neven Ivandić istaknuo je da kada se sagledaju cjelokupni izravni i neizravni utjecaji turizma, možemo govoriti o 16,9 posto utjecaja turizma u gospodarstvu Hrvatske. Razliku između izravnih i ukupnih učinaka turizma, pojašnjava Ivandić, čine neizravni odnosno indirektni tokovi, gdje primjerice hoteli znatan dio svojih usluga kupuju od drugih sektora, pri čemu se stvaraju međusektorski odnosi.
Hina

Cappelli: Turizam je jedan od ključnih pokretača gospodarske aktivnosti
Ministar turizma Gari Cappelli osvrnuo se na to da se u javnosti često komunicira podatak o tome da hrvatski turizam generira više od 20 posto bruto domaćeg proizvoda te pojasnio da se radi o pokazatelju koji govori o odnosu turističkih izdataka i bruto domaćeg proizvoda. "U tom smislu jasno je da, unatoč tome što je turizam jedan od ključnih pokretača gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj kao odraz izrazitih komparativnih prednosti i svojevrsne ovisnosti Hrvatske o turizmu, tako jak utjecaj na gospodarstvo još uvijek ne izaziva ‘uzbunu‘“, rekao je.