Novosti
SAVJETOVANJE O NOVOM OVRŠNOM ZAKONU

Ovršni zakon: Jednostavnija i jeftinija provedba, jača zaštita dostojanstva ovršenika
Objavljeno 15. siječnja, 2019.
Sud će biti nadležno tijelo, ali zbog rasterećenja zadržavaju se javni bilježnici kao povjerenici suda

Novi prijedlog Ovršnog zakona koji je u javnom savjetovanju do 1. veljače, prema tvrdnjama ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića, donosi brže i pravednije ovrhe. S druge strane, predstavnici ovršenih i blokiranih građana te pravni stručnjaci prigovaraju kako ni ovaj prijedlog neće donijeti važnije pomake kada je riječ o troškovima ovrhe i pravednosti cijelog tog sustava.



25 izmjena

Ministar je nedavno u jednom televizijsku intervjuu pozvao sve one koji kritiziraju ovršne postupke i sumnjaju u novi prijedlog zakona da se uključe u javno savjetovanje.


- Nedvojbeno smanjujemo trošak ovrhe u budućnosti, želimo je učiniti bržom i radi vjerovnika i dužnika, što možemo digitalnom tehnologijom. Ovrha će sasvim sigurno biti poštena - ustvrdio je ministar.


Kako se ističe u obrazloženju novog prijedloga Ovršnog zakona, od stupanja na snagu Ovršnog zakona iz 1996., preko drugog iz 2010., pa do trećeg iz 2012. godine, uređenje ovršnog sustava, odnosno ovršnog prava Republike Hrvatske, doživjelo je oko 25 izmjena. Najnoviji prijedlog je tu kako bi se pojednostavila provedba ovršnog postupka uz jačanje zaštite dostojanstva ovršenika i manje troškove postupka, odnosno novo uređenje ovršnog sustava.


Ovim se zakonom uvodi novi ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave te se na temelju nje stavlja pod nadzor suda. "Sud će biti opće i redovno nadležno tijelo, ali zbog rasterećenja sudova zadržavaju se javni bilježnici kao povjerenici suda", navodi predlagatelj zakona.


"Radi jačanja zaštite ovršenika zakonom se predlaže rješenje u kojem će javni bilježnik, kada zaprimi uredan prijedlog ovrhovoditelja zaključkom pozvati ovršenika da u roku od 15 dana ispuni svoju obvezu prema ovrhovoditelju, ili da se u tom roku očituje osporava li i u kojem dijelu ovrhovoditeljevu tražbinu.


Ako ovršenik podmiri tražbinu, ili se s ovrhovoditeljem drugačije sporazumi, snosit će samo minimalan iznos na ime troška postupka ovrhovoditelju. Ako ovršenik ne ospori prijedlog za ovrhu, javni će bilježnik izraditi nacrt odluke za suca i dostaviti ga elektroničkim putem sudu u strojno čitljivom obliku, s time da ovršenik ima pravo izjaviti žalbu protiv rješenja o ovrsi", navodi se u prijedlogu.


Radi pojednostavljenja i moderniziranja ovršnog postupka uvodi se elektronička komunikacija, uređuju se žalbeni razlozi i definiraju odluke protiv kojih je moguće izjaviti reviziju. Uvode se elektronički obrasci kako bi ovršni postupak bio jasniji, dostupniji i transparentniji za sve stranke i sudionike u ovršnom postupku.


Međutim, upozoravaju naši sugovornici iz javnog bilježništva i odvjetništva, ali uz molbu da ostanu anonimni, problem praktične primjene novog zakona bit će - tehničke prirode. Naime, predlagatelj spominje "elektroničku komunikaciju", ali sam mehanizam te komunikacije uopće nije uspostavljen.


- Nije problem donijeti Zakon, pa kada se uvidi da nešto nije u redu to ispraviti kroz izmjene i dopune, ali u ovom trenutku, koliko je meni poznato, nije riješeno pitanje angažiranosti stručnjaka računalnog sektora koji će uspostavili planirane tokove komunikacije - upozorava osječki odvjetnik s višedesetljetnim iskustvom.


Prijedlog da se ovrhe ponovno vraćaju pod okrilje suda također je za naše osječke izvore upitno, jer uloga javnih bilježnika u provedbi ovrha do sada je dobro funkcionirala, na sud se vraćalo samo jedan posto predmeta vezanih uz ovrhe. Upitna je, dakle, potreba "hoda" spisa.


- U svakom slučaju ovrhom bi se trebala napraviti ravnoteža kojom bi se zaštitile obje strane. S pozicije javnosti imamo plasiranu percepciju "jadnog dužnika", no što je s pojedincima koji namjerno ne plaćaju kumanalije, a taj dug ide u zastaru nakon godinu dana, kako se tu postaviti u zaštitu vjerovnika - pita se osječki javni bilježnik.
Izuzeće od ovrha

Predlagatelj zakona navodi i kako se smanjuju troškovi postupka na način da se brišu odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka, potvrda o ovršnosti izdaje se automatizmom, slijedom čega više nema troška izdavanja te potvrde. "Uz navedeno, Zakonom se fiksiraju sudske pristojbe na rješenje o ovrsi na način da se za tražbine do 5000 kuna plaća 200 kuna, a za tražbine iznad 5000 kuna plaća se 300 kuna sudskih pristojbi", stoji u prijedlogu.


Nakon dva neuspješna pokušaja dostava se obavlja putem oglasne ploče uz obvezno slanje obavijesti dužniku u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac e-Građani.


Također, deložacije se više neće provoditi u razdoblju od početka studenoga do početka travnja, osim ako za to postoji opravdan razlog, a cilj je zaštita dostojanstva dužnika.
Zakonom se povećava broj primanja koja su izuzeta od ovrhe, kao što su: božićnica, uskrsnica, regres, terenski dodatak, pomorski dodatak, sindikalne socijalne pomoći i pozajmice, dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo, naknade za korištenje privatnog auta u službene svrhe, naknade za odvojeni život. Ujedno je propisano da suglasnost kojom se dopušta pljenidba ili prijenos plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe ne proizvodi pravne učinke.


Dijana Pavlović/ Dario Kuštro