U 2018. godini, preko 152 natječaja za dodjelu sredstava iz fondova Europske unije, na raspolaganje je stavljeno 2,9 milijardi eura, čime je dosegnuto 79 posto od ukupne alokacije od 10,7 milijardi eura.

Taj je podatak, uz konstataciju kako je riječ o snažnom rastu iskorištenosti europskih strukturnih i investicijskih fondova, na konferenciji za novinare iznijela ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac. Istaknula je kako je lanjska godina obilježena i dvostruko većim ulaganjima u ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske.


Iznos ukupno objavljenih natječaja popeo se na 8,5 milijardi eura, a usporedbe radi, od 2014. do 2018. bilo je objavljeno natječaja u vrijednosti od 5,6 milijardi eura, što je 52 posto od ukupno raspoloživih sredstava. Ministrica je istaknula i da je u mandatu ove vlade zabilježen znatan rast ugovaranja projekata, s 975 milijuna eura s kraja listopada 2016., odnosno od početka mandata Vlade, na 6,6 milijardi eura, odnosno ugovoreno je 62 posto dodijeljenih sredstava iz EU fondova, što je rast od 572 posto. Krajem lanjskog prosinca bilo je iz europskih fondova isplaćeno 1,98 milijardi eura, od čega samo u 2018. godini 1,05 milijardi. Usporedbe radi, krajem listopada 2016. bilo je isplaćeno 291 milijun eura, što znači da je do kraja prošle godine ostvaren rast od 578 posto.


Ministrica je izvijestila da je s posljednjim danom prošle godine upućena najveća izjava o izdacima u povijesti europskih fondova u Hrvatskoj, vrijedna 1,03 milijarde eura, a do sada je po svim programima ukupno ovjereno 1,83 millijarde eura. Sukladno toj izjavi o izdacima, Gabrijela Žalac očekuje da će Europska komisija do kraja siječnja obaviti uplatu u hrvatski proračun. "Samim jačanjem i objave natječaja i ugovaranjem projekata mogli smo doći u situaciju da isplatimo sredstva krajnjim korisnicima i u končanici ovjerimo izjavom o izdacima prihvatljive troškove Europskoj komisiji", rekla je ministrica.


Posebice je istaknula kako je 2018. godinu obilježio Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, u okviru kojega je ugovoreno 8,7 milijarda kuna, odnosno 47 posto ciljanog iznosa od 18,75 milijarda kuna. Također, sklopljen je i Razvojni sporazum kojim se za pet slavonskih županija osiguravaju sredstva za provedbu 700 milijuna vrijednih projekata te dodatnih 50 milijuna kuna za pripremu projektne dokumentacije, a pokrenuta je i izrada programa "Proizvodi Slavonije, Baranje i Srijema" u cilju poticanja proizvodnje, plasmana i promocije izvornih proizvoda s područja slavonskih županija.


Cilj je Ministarstva u 2019. povećati razinu ugovorenosti projekata, najvećeg operativnog programa OPKK, na 85 posto raspoloživih sredstava financijske perspektive 2014.-2020. Također, bitna je izmjena statističkih prostornih jedinica i uspostava NUTS2 regija, kojom su odlukom Vlade iz 2012. nepravedno zakinuti slabije razvijeni krajevi, posebice područje Slavonije. O tome će na sastanku dogovorenom za utorak premijer Andrej Plenković razgovarati sa županima. Cilj je i prema uzoru na Projekt Slavonija, Baranja i Srijem pokrenuti projekte i za ostala područja u Hrvatskoj.

Ministrica Žalac kaže da je u 2019. interes ići u izmjenu najvećeg operativnog programa, Konkurentnost i kohezija, s obzirom na to da u pojedinim prioritetnim osima nije postignut željeni uspjeh, pa je cilj da se sredstva prebace na gotove projekte. Napominje da su "značajni podbačaji" zabilježeni u 2. prioritetu koji se odnosi na informacijsko-komunikacijske tehnologije, zatim u prioritetu 5, koji se odnosi na klimatske promjene i zaštitu od poplava, gdje "iznenađujuće loše stojimo", te prioritetu 6, koji "značajan podbačaj" bilježi u kontekstu projekata koji se odnose na vodno gospodarstvo. Kaže da ta sredstva nisu propala te da će se prije svega preusmjeriti na gospodarstvo i poduzetnike, pri čemu kao jednu od najuspješnijih apostrofira prioritetnu os 3, koja se odnosi na poslovnu konkurentnost. Cilj je tog "preugovaranja" osigurati da sva sredstva koja su Hrvatskoj dodijeljena budu iskorištena, ističe Žalac.

Kod velikih infrastrukturnih projekata, napominje Žalac, problemi se javljaju i u imovinskopravnim odnosima, kao i u javnoj nabavi, pa takvi projekti iziskuju veliko znanje i iskustvo.