Objavljeno 15. siječnja, 2019.
U Osijeku danas živi 150-200 evangelika. Svake se nedjelje u evangeličkoj crkvi u Jägerovoj ulici održava vjerska služba
Evangelička crkvena općina u Osijeku nedavno je obilježila svoju važnu obljetnicu, 110. godina od posvećenja svoje crkve i početka bogoslužja u Ulici Lorenza Jägera u središtu grada. Nastavak je to obljetničkog slavlja iz 2017. godine kada su protestanti obilježili 500. godišnjicu reformacije, a u sklopu te proslave je Martin Luther dobio svoje poprsje u dvorištu evangeličke župe.
Crkva u Jägerovoj
Početak protestantizma u ovom dijelu Europe nije moguće razumjeti bez spominjanja bivšeg katoličkog franjevca Mihálya Sztáraija ili Mihaela Starina (1500. - 1575.) koji se u uvjetima otomanske okupacije i uništenja Katoličke Crkve oduševio idejama reformacije te zdušno radio na osnutku protestantskih župa. Kako nam je rekao Samir Vrabec, član prezbiterija Evangeličke Crkve u Osijeku, upravo Sztáraija možemo smatrati prvim luteranom u ovom dijelu nekadašnje južne Ugarske bez obzira na to što se on kasnije priklonio helvetskom učenju Jeana Calvina.
Nakon oslobođenja od Turaka, u Osijek i Slavoniju među brojnim doseljenicima stižu i evangelici – luterani. Mahom je riječ o Nijemcima i Slovacima. Primjerice, 1811. na prostoru današnjeg Osijeka živjelo je deset luterana i 638 kalvina (Retfala). Pravo javnog ispovijedanja vjere dobivaju Protestantskim patentom iz 1859. Bila je to prekretnica za evangelike u monarhiji. Veliku su ulogu u širenju luteranstva imali kolporteri Britanskog i inozemnog biblijskog društva poput Adolfa Lochera koji je čak 52 godine djelovao iz svoje baze u Osijeku te švicarski misionari iz Basela. Osječki su evangelici 10. travnja 1870. u kući veletrgovca Johanna Leipziga u Glavnoj ulici 39 (današnjoj Strossmayerovoj) osnovali svoju crkvenu općinu. Okrugla 150. obljetnica tog događaja obilježit će se iduće godine. Prvo javno bogoslužje na Božić 1872. služi pastor Carl August Lederer. Evangelička crkva od crvene cigle u Jägerovoj ulici dovršena je 1907., a posvećena je iduće godine na Dan Svih svetih. Prema popisu stanovništva iz 1931., u Osijeku je živjelo 1049 evangelika.
Svoje zlatno doba evangelici na prostoru Kraljevine Jugoslavije, kojih je najviše bilo u Slavoniji i Vojvodini, doživjeli su u vrijeme biskupovanja dr. Philippa Poppa koji je bio izvrstan organizator i imao je dobre odnose s vlastima u Beogradu.
Crkvena općina
Nakon Drugog svjetskog rata sve se mijenja, pripadnici njemačke manjine završili su u logorima, biskup Popp je 1945. strijeljan, Njemačka evangelička Crkva je likvidirana, a njezina imovina konfiscirana. Primjerice, u zgradi Evangeličke crkvene općine Osijek u Jägerovoj 7 sve do 90-ih živjeli su stanari koje je uselio komunistički režim. Evangelička Crkva u bivšoj Jugoslaviji ipak obnavlja rad, a svog je oca na mjestu zagrebačkog župnika i kasnije seniora naslijedio Edgar Popp.
Prema riječima Samira Vrabeca, u Osijeku danas živi 150-200 evangelika. Osječki je pastor ujedno i biskup Evangeličke Crkve u Hrvatskoj Branko Berić, koji ima sjedište u Zagrebu. Predsjednica je Crkvene općine Osijek Gerda Srb rođena Roth. Svake se nedjelje u evangeličkoj crkvi u Jägerovoj održava vjerska služba. Najmlađima je u prostorijama Crkvene općine namijenjen vjeronauk, a odrasli mogu nazočiti biblijskom predavanju.
Draško Celing
UGLEDNI OSJEČKI EVANGELICI
Među uglednim osječkim evangelicima vrijedi spomenuti još profesora i leksikografa Ivana Branislava Zocha, pokretača “Hrvatske enciklopedije” 1887.-1890., pastora i povjesničara Josepha Pindora, pastora Antona Waltera, zagrebačkog pastora Edgara Poppa, koji u teškim vremenima nakon 1945. dolazi u Osijek i obavlja bogoslužja, ukope i krštenja, pastora i luteranskog misionara iz Finske Mattija Korpiaha te predsjednika Evangeličke crkvene općine i utemeljitelja osječkog muzeja Franza Sedlakovicha.