Regija
U ĐAKOVŠTINI

Više nezaposlenih fakultetlija nego onih bez osnovne škole
Objavljeno 14. siječnja, 2019.
U evidenciji je 124 osoba sa fakultetom i 79 s prvim stupnjem “faksa”, a četiri puta je manje onih koji nemaju nikakve škole
ĐAKOVO

Je li u Đakovštini lakše naći posao onima bez ikakve, pa čak i osnovne škole od visoko obrazovanih? Pitanje je to koje se nameće pri pogledu na obrazovnu strukturu nezaposlenih u evidenciji ovdašnje ispostave Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), a čije podatke u svom redovnom izvješću donosi Regionalni ured HZZ-a Osijek.

Skupina ‘neetovci‘
Prema njemu, u prosincu rast nezaposlenosti na ovom području bio je 0,5 posto – 14 osoba, pa je u evidenciji 2.631 nezaposlenih od čega se na sam grad Đakovo odnosi njih 1.460. U oči ‘upada‘ da je, gledajući obrazovno, sa završenim fakultetom njih 124-ero, 79 s prvim stupnjem fakulteta. S druge strane, četiri puta je manje onih koji posao traže, a da nemaju ni završenu OŠ – njih svega 46-ero! U čemu je ‘kvaka‘? U Zavodu skreću pozornost na to da prijava u evidenciju nezaposlenih nije obavezna. To znači da brojka nezaposlenih bez završene OŠ ne mora biti realna u odnosu na stvarni broj takvih osoba na terenu. Što gube ukoliko se ne prijave na ‘biro‘? Ukoliko prethodno, prije nezaposlenosti, nisu radili – ništa, a ukoliko jesu - imaju uvjete za ostvarivanje novčane nakade. Tu je i pitanje ne/mogućnosti korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja. Sustav ovakve osobe zove ‘neetovci‘ jer ih nema ni u sustavu obrazovanja, ni zaposlenosti, ni evidenciji nezaposlenih. Drugim riječima, sustav ih nema odakle evidentirati, a postoje. Neku njihovu potencijalnu brojku teško je donijeti, možda je najizglednija u anketnoj nezaposlenosti koju provodi Državni zavod za statistiku. Anketna nezaposlenost nezaposlenost je na terenu jer se provodi anketiranjem među stanovništvom, a ona u evidenciji Zavoda je utemeljena samo na prijavama nezaposlenih. Ove dvije nezaposlenosti uopće se ne moraju podudarati. Pretpostavlja se i da je među onima koji nemaju završenu ni OŠ, a nisu se prijavili na ‘biro‘, dosta stari(ji)h poljoprivrednika. Potrebe za ovom, neobrazovanom radnom snagom najčešće i budu u poljoprivredi, za rad na farmama, u sezonskim poslovima poput berbe i slično. Za visoko obrazovanog Mirka Ćurića, profesora hrvatskog jezika, ravnatelja Srednje strukovne škole Antuna Horvata koja odgaja generacije za 3-godišnja i 4-godišnja strukovna zanimanja, a koja su sve traženija, stvar je jednostavna.

Pratiti studiju
- Na birou je mnoštvo nezaposlenih s diplomom jer pri odabiru i upisu faksa nisu osluškivali potrebe za traženošću stručnih profila. Treba pogledati strukturu fakulteta koji su na birou. Svake godine objavi se studija s preporukama što upisati. Kada bi se pratila ta studija, fakulteti s kojima se ne može naći posao bili bi označeni kao fakulteti koje ne treba upisivati. Za strukovna zanimanja iz tro- i četverogodišnjeg programa srednjoškolskog obrazovanja nastupilo je novo vrijeme – tražena su i cijenjena, mnogi takve učenike odmah žele povući na posao. Ljudi s fakultetskim diplomama, a koji su usprkos tome na ‘birou‘, očito su odabrali faks gdje nema (toliko) potrebe za tim profilom. A, fakultetsko obrazovanje zahtijeva i novca i vremena i truda i znanja, kaže prof. Ćurić. Uz više od 200 fakultetlija bez posla i 50-ak nezaposlenih bez OŠ, među nezaposlenima u Đakovštini je i 560 osoba sa četverogodišnjom srednjom školom, 455 sa trogodišnjom i 225 njih s osnovnom školom. Istovremeno, kada je riječ o kvotama uvoznih radnika, lani je u Hrvatskoj zbog nedostatka radne snage u nekim zanimanjima bilo odobreno oko 30.000 novih radnih dozvola, a 9.000 postojećih je produljeno.

Ove godine, zbog još većih potreba, govori se o približno 48 tisuća novih i produljenju 15.000 postojećih radnih dozvola.

Suzana Župan
IMAJU LISTU DEFICITARNIH ZANIMANJA
Prilikom objave natječaja za dodjelu učeničkih i studentskih stipendija za školsku, odnosno akademsku godinu 2019./2020. Grad Đakovo priložio je listu deficitarnih zanimanja jer su i ona jedan od kriterija za ostvarivanje prava na tu novčanu potporu. Uz listu deficitarnih zanimanja za srednjoškolsko obrazovanje, naveden je i njihov popis za sveučilišni studij, a to su medicina, strojarstvo, logopedija, rehabilitacija, socijalna pedagogija, matematika i računarstvo, računarstvo, dentalna medicina, farmacija, geografija - nastavnički smjer, geodezija i geoinformatika, veterinarska medicina i matematika.
Stipendija mesaru
Ćurić kaže kako je škola zaprimila spremnost domaćeg trgovačkog lanca za stipendiranje mesara jer je to struka koja joj nasušno treba. “U naše tri godine obrazovanja za to zanimanje ukupno je 15-ak učenika i taj je lanac iskazao potrebu za svih njih 15-ak” dodaje Ćurić.
Možda ste propustili...

HRVATSKI DUHANI KREDITIRAJU NABAVU MEHANIZACIJE

Riješili problem berača - duhan će brati strojevi

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana