Objavljeno 14. siječnja, 2019.
Ovoga će tjedna Kardiologija KBC-a Osijek otvoriti drugu salu za kateterizaciju, najbolju u Hrvatskoj
Ovoga bi tjedna Zavod za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Osijek trebao pustiti u rad drugu salu za kateterizaciju, koja će u ovom trenutku biti najbolje opremljena operacijska sala tog tipa u Hrvatskoj. Rezultat je to ulaganja od osam milijuna kuna, koje je krajem 2017. godine na Vladi RH, i to baš za KBC Osijek, odobrio sâm premijer Andrej Plenković.
Kako Kardiologija osječkog KBC-a ima ozbiljne namjere postati jednim od najvećih kardioloških centara u Hrvatskoj, uz onaj u KBC-u Zagreb, u tom smjeru kreću u intenzivno jačanjm i širenjm programa, ali i svoga tima te specijalističkog usavršavanja. U povodu toga smo razgovarali i s voditeljem Zavoda za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Osijek, dr. sc. Zorinom Makarovićem.
Nikad više kardiologa
"Trenutačno u Zavodu za bolesti srca i krvnih žila radi 25 liječnika. Od ove godine tom broju dodajemo dva specijalista te kolegu koji će biti u programu uže specijlizacije iz kardiologije. U ovoj godini planiramo tražiti još tri specijalizacije pa će nas, ako se to ostvari, biti 30 ili čak i više. To je rekordan broj liječnika na Kardiologiji osječke bolnice! Nikada nismo bili veći i nikada nas nije bilo više. No tolik je broj stručnjaka posve opravdan jer se prvi put možemo na adekvatan način skrbiti o svim pacijentima. U Hrvatskoj, kao i u svijetu, najviše ljudi umre zbog posljedica kardiovaskularnih bolesti. Statistika kaže da je to čak 50 posto stanovnika, pa je stoga ulaganje u kardiologiju svakako hrvatski prioritet", priča dr. sc. Makarović.
O tome što će za KBC Osijek značiti nova sala za kateterizaciju srca, govori i podatak da se u jedinoj postojećoj godišnje obavi od 2500 do 3000 kornografija. "Od toga je bar trećina intervencija s postavljanjem stenta, a petina intervencija u akutnom infarktu miokarda. Kako imamo jednu salu, posljednje smo tri godine radili u dvije smjene, pa i subotom. Dnevno obradimo od 12 do 14 pacijenta. No mi tu obavljamo i ugradnju elektrostimulatora srca i kardioverter defibrilatora, što se inače radi u odvojenoj sali. Kada dođe pacijent s infarktom, jasno je kako njemu dajemo prednost i prekidamo tzv. programe. To sve prolongira i stvara listu čekanja, koja je sada između dva i tri mjeseca. S novom nam je salom cilj listu čekanja svesti na nulu", najavljuje dr. sc. Makarović.
Nove metode
No na osječkoj Kardiologiji kažu kako ne može sve stati na ugradnji stentova, jer to sada kao nešto uobičajno radi većina bolničkih centara. "Cilj nam je razvijati se i napredovati u novim tehnikama, jer medicina stalno ide naprijed. Stoga uvodimo novitete u razvoju kardiologije i širimo suradnju sa stručnjacima iz vanjskih ustanova. Tu bih posebno istaknuo doc. dr. Joška Buluma iz Klinike za bolesti srca i krvnih žila Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Uz njegovu smo pomoć u listopadu prošle godine imali prva dva bolesnika s rotablacijom. To je potpuno nova i vrlo prestižna metoda, koja je ujedno i vrlo skupa. Postupak se izvodi na najtežim bolesnicima, s izrazito kalcificiranim krvnim žilama, koji nisu pogodni za klasične modalitete liječnja. Zapravo se radi o bušilici s dijamantnim vrhom koja pri brzini od 150 tisuća okretaja u minuti djeluje na kalcij u žilama i omogućuje da se postavi stent. Za jedan se takav postupak potroši najmanje 20.000 kuna. Spremamo se uskoro obaviti taj postupak na nova dva pacijenta. Inače, u hrvatskim bolnicama gdje se to radi godišnje se obavi od 20 do 30 takvih operacija. No imate stručnjaka u inozemstvu koji, primjerice, obave i 200 takvih operacija godišnje. Jedan takav, iz Mađarske, uskoro dolazi i k nama kako bi nas dodatno educirao. Suradnja je prijeko potrebna, stoga smo u posljednjih godinu dana doveli niz takvih stručnjaka, od doc. Buluma, preko doc. dr. sc. Borisa Starčevića, pročelnika Zavoda za bolesti srca i krvnih žila u KB-u Dubrava, do dr. Tomislava Krčmara iz KBC-a Sestre milosrdnice, koji je jedan od najboljih invazivnih kardiologa u Hrvatskoj. S njim smo prvi put kod nekih pacijenata u srčane arterije ugrađivali stentove koji se inače koriste za bubrežne arterije.
Gledamo da svaka dva-tri mjeseca dovedemo neku kardiološku zvijezdu. Time pacijenti dobiju najboljeg operatera, a nama raste rejting - i svi smo na dobitku. Ravnateljstvo Kliničkog bolničkog centra Osijek nas podržava, a moja je želja da ne zaostajemo za drugim KBC-ovima. Imamo jako puno prostora za razvoj i s resursima, i s kadrom i populacijom", zaključuje dr. sc. Makarović
Nefreteta Z. Eberhard
dr. sc. Zorin Makarović
voditelj Zavoda za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Osijek
ŽELIMO U OSIJEK DOVESTI NAJBOLJE EDUKATORE I NAJSUVREMENIJE METODE
Zavod za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Osijek ima i druge planove razvoja. Jedan od njih je elektrofiziologija. “Htjeli bismo imati i centar za elektrofiziologiju srca. To je jedan od najdiferentnijih oblika rada. Procedura je to koja se koristi kod pacijenta s poremećajima ritma, a ta metoda dokazano ima veću stopu uspješnosti od lijekova. Od prošle se godine za to prvi u našem programu specijalizira dr. Roguljić, a cijeli smo projekt pokrenuli u suradnji s dr. Šimom Manolom, voditeljem revolucionarnog Zavoda za aritmije u Vinogradskoj bolnici, koji je i referentni centar za elektrofiziologiju u Hrvatskoj. Vjerujemo da bismo krajem ove ili početkom sljedeće godine to mogli početi raditi i kod nas, a treba reći kako ovaj dio Hrvatske to još nikada nije imao. Vrlo rado bismo obavljali i intervencije u perifernim krvnim žilama nogu, ali i sudjelovali u nacionalnom programu liječnje moždanog udara u smislu trombektomija u akutnim fazama moždanog udara. Tu je i strukturalna bolest srca, koja je jako zanimljiva. To su defekti i srčane anomalije koji se mogu liječiti različitim uređajima nalik na stentove, ali nešto kompleksnijima, na način kako to rade invazivni kardiolozi, a ne kako to rade kardiokirurzi, koji otvaraju prsište. U tome je angažiran kardiolog pedijatar, prim. dr. Neven Čače iz Kliničkog bolničkog centra Rijeka. S njim ćemo formirati tim i raditi na dva pacijenta, od kojih je jedan žena s dva recidivirajuća moždana udara. Vjerujemo kako ćemo ju upravo ovom metodom uspjeti izliječiti. Velika očekivanja ulažemo i u gradnju novog Hitnog prijema, koji bi trebao biti gotov do 2022., a gdje ćemo dobiti treću kateterizacijsku salu”, najavljuje dr. sc. Makarović.
Kardiologija KBC-a Osijek raspolaže sa 70 kreveta, a dnevno hospitalizira i do 30 novih pacijenata