Zdravlje
BOLEST O KOJOJ SE JOŠ UVIJEK MALO ZNA

Osobe s hiperaktivnim imunosnim sustavom sklonije su sindromu kroničnog umora
Objavljeno 14. siječnja, 2019.

Znanstvenici koji su pokušali dokučiti što je okidač za kompleksan zdravstveni poremećaj poznat kao sindrom kroničnog umora (SKU) otkrili su da je odgovor možda u načinu na koji imunosni sustav kod nekih pretjerano aktivno reagira na neku zdravstvenu tegobu.

Bolest o kojoj se još uvijek malo zna definira se kao dugotrajna, teška, onesposobljavajuća psihička i fizička nemoć bez mišićne slabosti.Početak je obično nagao i mnogi bolesnici navode stanje slično virusnoj infekciji s oticanjem limfnih čvorova, malaksalošću, vrućicom i simptomima bolesti gornjih dišnih putova. Vodeći je simptom izrazita klonulost, koja traje najmanje šest mjeseci i znatno ometa svakodnevne aktivnosti.

Nemoć
Kronična nemoć u ovom slučaju nije posljedica aktualnog napora, a odmor je ne popravlja, te znatno ograničava radne, socijalne, odgojne ili osobne aktivnosti pojedinca. Od nje danas u svijetu boluje oko 17 milijuna ljudi. Britanski znanstvenici upotrijebili su lijek pod nazivom interferon alfa. Riječ je o proteinu koji nastaje u tijelu, a proizvode ga, između ostaloga, i bijela krvna zrnca. Koristi se u terapiji protiv virusa hepatitisa i biološki je proizveden. S pomoću interferona alfa umjetno su kreirali model sindroma i utvrdili da su pacijenti čiji je imunosni odgovor na tretman bio pretjerano aktivan bili skloniji i razvoju SKU-a.

"Prvi smo put uspjeli dokazati da je imunosni sustav osoba sklonijih razvoju SKU-a bio pretjerano aktivan, prije i nakon ubrizgavanja interferona alfa", kazala je prof. Alice Russell s Instituta za psihijatriju, psihologiju i neuroznanosti londonskoga Kraljevskog koledža, koja je vodila istraživanje.

Interferon alfa koristi se za liječenje zaraze hepatitisom C. Svrha mu je aktivirati imunosni sustav na jednak način na koji to čini snažna infekcija. Brojni pacijenti koji primaju interferon alfa osjećaju iznimno snažan umor tijekom liječenja, a neki među njima kroničan umor osjećaju mjesecima nakon prestanka primanja terapije.

Stupanj umora
Prof. Russell i kolege ta su saznanja iskoristili u istraživanju tijekom kojega su mjerili stupanj umora i evidentirali markere imunosnog sustava kod 55 pacijenata prije, u vrijeme i nakon ubrizgavanja interferona. Utvrdili su da je 18 od 55 ispitanika imalo pretjerano aktivan imunosni sustav i prije tretmana, a tijekom ubrizgavanja interferona imunosna je reakcija bila hiperaktivna.

"Ovaj rezultat upućuje na to da su osobe čiji imunosni sustav reagira pretjerano aktivno sklonije razvoju sindroma kroničnog umora", rekla je Russell. Njezina kolegica s Instituta Carmine Pariante istaknula je da su rezultati studije vrlo korisni kada su posrijedi znanstvena saznanja o sindromu kroničnog umora, no da ne nude puno odgovora na pitanje kako tu bolest spriječiti, liječiti i izliječiti.

"Da, ovo jest svjetlo u magli, no potrebno je provesti dodatna istraživanja kako bi se pomoglo pacijentima", kazala je.
Hina
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana