Razvojna strategija Županije do 2020. godine bit će jedna od prvih točaka koje će se naći na dnevnom redu Skupštine Osječko-baranjske županije u ovoj godini. To ne čudi, jer upravo o temi osiguranja boljitka ukupnog života istoka Slavonije često se debatira u ovom najvišem lokalnom predstavničkom tijelu. Nerijetko se tražilo da se o ovome organizira i zasebna tematska sjednica, premda vijećnici ne skrivaju stav kako uzroci stanja "nisu od jučer", ali i da rješenje situacije nije u rukama samo lokalne vlasti, ona je nedjeljivo vezna uz politiku koja se vodi na nacionalnom vrhu.

Valja stoga podsjetiti kako je u ovom mandatu županijske vlasti održana sjednica Vlade Republike Hrvatske upravo u Osijeku, a u međuvremenu je i počela realizacija njezina Projekta Slavonija, Baranja i Srijem.


Pa ipak, nacionalna politika, također i ona Europske unije, očekuje svojevrsne smjernice, inpute "odozdo". Stoga su tijela Županije pripremila ovu razvojnu strategiju kao strateško-planski dokument o kojemu će zaključnu riječ dati vijećnici Skupštine. Prije toga ova je strategija bila podložna i javnoj raspravi.


Razvojna strategija temelji se na četiri strateška cilja - unaprjeđenje kvalitete života; unaprjeđenje kvalitete životnog prostora; povećanje konkurentnosti gospodarstva i zaposlenosti te naposljetku učinkovito upravljanje lokalnim i regionalnim razvojem.


U tom smislu nastoje se definirati nove politike demografske obnove i provedbene planove kako bi se sustavno radilo na neutralizaciji negativnih demografskih trendova izazvanih iseljavanjem radno sposobnog/aktivnog i visokoobrazovanog stanovništva, jačati sustav prevencije unutar zdravstva te konstantno raditi na razvoju mjera potpore jačanju gospodarstva.


Najveći gospodarski potencijal ima poljoprivredna proizvodnja, pa ipak nedovoljnim praćenjem i usvajanjem modernih pristupa i tehnologije, pa i dostupnosti novih sustava navodnjavanja ukupna produktivnost u poljoprivredi još uvijek znatno zaostaje za onom kod starih zemalja članica Europske unije. S druge strane prepoznavanje tržišnih prilika na lokalnoj i regionalnoj razini rezultirali su visokom razinom ulaganja u gradnju infrastrukture, proširenje i jačanje turističke ponude, što je rezultiralo jačanjem turizma kao gospodarske grane, unatoč činjenici da on nije tradicionalna grana gospodarstva na ovom području. Pa ipak Županija se u posljednjih deset godina pozicionirala kao jedan od lidera u razvoju kontinentalnog turizma u Hrvatskoj i prema kriteriju broja noćenja te broja poslovnih subjekata vezanih uz sektor turizma i ugostiteljstva.
Svoj doprinos razvoju zasigurno će dati i poduzetničke zone i poduzetničke potporne institucije, ali i aktivnija suradnja sa znanstvenom zajednicom. Kroz jačanje i edukaciju administrativnih kapaciteta još bolje rezultate dat će i upravna tijela lokalnih vlasti, sve s ciljem kako bi se što bolje iskoristile mogućnosti korištenja sredstava iz europskih fondova te jačom regionalnom i međunarodnom suradnjom.