IVANOVCI

Neugledna, divlja i samonikla uz putove i kanale, bazga je desetljećima na ovim prostorima biljka koja se uzima "zdravo za gotovo", no mladi Milan Šteković (23) iz Ivanovaca u njoj je prepoznao i nešto više: iznimno profitabilnu i traženu kulturu, za kojom je tržište EU već godinama - nezasitno!

- Putujući s rođakom kroz Njemačku i Austriju prije nekoliko godina, iznenadili smo se koliko je njihovih obradivih površina bilo pod bazgom. Bazga je naime u EU iznimno cijenjena i korištena za prehrambene i mnoge druge svrhe, a bobice bazge neizostavni su sastojak i Coca-Cole. Kada sam se vratio kući, donio sam prije tri godine za ove prostore pomalo neobičnu odluku i krenuo u uzgoj bazge - priča mladi Milan.

Priznaje da su prve dvije godine bile teške i zahtjevne zbog velikih financijskih ulaganja i upoznavanja s načinom ekološkog uzgoja ove biljke, koju je zasadio na 6,5 hektara vlastitih površina.

Prvi korak bilo mu je učlanjenje u udrugu Botez iz Mađarske, koja okuplja više od 200 uzgajivača bazge iz Mađarske, Poljske i drugih zemalja EU-a, a godišnje na tržište plasira više od 300.000 tona bobica. Milan im je prvi i zasad jedini član iz Hrvatske, koji je, zahvaljujući ovoj udruzi, nabavio svih 4840 sadnica bazge iz laboratorijskog uzgoja, te dobio savjete kako brinuti o biljci. Valja naglasiti da nije riječ o klasičnoj vrsti bazge kakvu mi poznajemo, već o oplemenjenoj Hasberg sorti, koja daje puno veće prinose nego domaća bazga, raste najviše do tri metra i ima povijene grane s kojih je lakša berba. Rezidba i sadnja obavljaju se do ožujka, a berba bobica u rujnu. Urod se po hektaru kreće između 7 i 15 tona, a uz prosječan urod od desetak tona i cijenu od 4 kune za kilogram te osiguran plasman preko udruge Botez, lako je izračunati da se prosječan godišnji prihod po hektaru kreće oko 40.000 kuna, ali uz redovita godišnja ulaganja u obnovu sadnica, analizu tla, nadničare, berbu i rezidbu...

- Uzgoj bazge nije previše zahtjevan, a osim toga, ne napadaju je ni bolesti osim lisnih uši, koje sam tretiram prirodnim pripravcima na bazi bilja - pojašnjava Milan, koji je u međuvremenu postao i jedini registrirani prodavač sadnica bazge udruge Botez za Hrvatsku.

Ove godine, treće nakon sadnje, očekuje prvi pravi urod, no cijela priča bila bi znatno bolja kada bi Milan uspio realizirati svoje želje da na površinu dovede ekonavodnjavanje preko solarnih ploča budući da bazga preferira vlažno tlo.

Planirao je to učiniti već ove godine, no kako je lani pretrpio štete od suše na više od polovice nasada, za što je nedavno dobio i odštetu od države u visini od 11 posto prijavljene štete, naknadu će prvenstveno usmjeriti za nabavu novih sadnica.