Ekonomija
EU DIREKTIVA

Proširena lista zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi
Objavljeno 11. siječnja, 2019.
Direktiva sada zabranjuje ukupno šesnaest nepoštenih trgovačkih praksi

EU direktiva od sada zabranjuje ukupno šesnaest nepoštenih trgovačkih praksi koje za cilj imaju zaštitu poljoprivrednika te malih i srednjih poduzeća. Naime, lista zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi proširena je za dodatnih osam, uz ranije predloženih osam.
Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj svoju prvu ovogodišnju sjednicu započeo je predstavljanjem sporazuma koji su o zakonodavnom prijedlogu direktive o nepoštenoj trgovačkoj praksi u prosincu postigli Europski parlament, Komisija i Vijeće.
Pregovarački tim postigao je znatne izmjene u odnosu prema prvotnom prijedlogu Komisije glede proširenja opsega direktive na većinu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, koja se i sama od početka svog mandata zauzima za donošenje takvog zakona na europskoj razin, kazala je da će poljoprivrednici biti zaštićeni od "velikih“ koji djeluju nepravedno i suprotno pravilima.
- Smatram da je ovo jedan od najvažnijih zakonodavnih prijedloga te će upravo on biti poticaj mnogim mladim poljoprivrednicima da se nastave baviti poljoprivredom i da ostanu živjeti u ruralnom prostoru. Oni naime navode nepoštenu praksu kao glavni razlog napuštanja poljoprivrede i odlaska iz ruralnih sredina - kaže Petir.
Valja napomenuti kako ova direktiva predstavlja minimum usklađivanja te stoga države članice mogu predvidjeti proširenje područja primjene u nacionalnim zakonodavstvima.
Izvorni prijedlog Europske komisije pokrivao je samo dobavljače s prometom do 50 milijuna eura i kupce s prometom većim od 50 milijuna eura. Novi dinamični pristup umjesto toga sadrži šest kategorija prema njihovu prometu (od 0 do 2 milijuna eura, od 2 do 10 milijuna, od 10 do 50 milijuna, od 50 do 150 milijuna, od 150 na 350 milijuna, i od 350 milijuna nadalje), čime je obuhvaćen veći broj poslovnih subjekata na području EU-a. S pomoću uvedenih razreda omogućuje se da "objektivno podređeni dobavljač“ može pokrenuti predviđeni postupak protiv "objektivno jačeg kupca“.
Osam dodatnih zabranjenih trgovačkih praksi koje se propisuju na inicijativu Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj odnosi se na nepoštovanje roka plaćanja od 60 dana za nekvarljive proizvode, plaćanje usluga koje nisu pružene, zatim kada kupac odbije pismeno potvrditi uvjete ugovora o nabavi (pisani ugovor bit će obvezan ako to zatraži dobavljač), zlouporaba povjerljivih informacija o dobavljačima od strane kupca, komercijalnu osvetu ili čak prijetnju takve odmazde ako dobavljač koristi prava zajamčena ovom direktivom, plaćanje od strane dobavljača za ispitivanje pritužbi kupaca koje nisu posljedica nemara dobavljača. Dvije su dodatne "sive" zabranjene prakse, ako nisu dogovorene na transparentan način i prije početka ugovora o nabavi: prijenos troškova oglašavanja na dobavljača, uz prijenos troškova za promociju i marketing koje predlaže Komisija te plaćanja za upravljanje proizvodom nakon isporuke.Osam nepoštenih trgovačkih praksi koje je prvotno predložila EK podijeljeno je u četiri "crne“ prakse koje su uvijek zabranjene: kašnjenja plaćanja za pokvarljive proizvode (preko 30 dana), jednostrane i retroaktivne promjene ugovora o nabavi, otkazivanje narudžbi za pokvarljive proizvode s kratkim otkaznim rokom, plaćanje za propadanje proizvoda koji su već prodani i isporučeni kupcu. Tu su i četiri "sive“ prakse: povrat neprodanih proizvoda, plaćanja da postanu dobavljači ili za skladištenje, prikazivanje ili popis proizvoda, plaćanja za promotivne troškove te plaćanja za marketinške troškove. Sporazumom je poboljšana i pravednost na globalnoj razini: osim uključivanja stranih dobavljača, direktiva pokriva i kupce u trećim zemljama. Zdenka Rupčić

Direktiva pokriva i kupce u trećim zemljama
Sporazumom je poboljšana i pravednost na globalnoj razini: osim uključivanja stranih dobavljača, direktiva pokriva i kupce u trećim zemljama. Da je važno jačati ulogu poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom smatra 88 % ispitanika Eurobarometra. Kada se istraživanje promatra na nacionalnoj razini, u polovini EU-a postoji potpora politikama kako bi se osigurao pošten životni standard poljoprivrednika. U RH 71 % ispitanika smatra da je Zajednička poljoprivredna politika pridonijela povećanju ulaganja, broja radnih mjesta u sektorima poljoprivrede i proizvodnje hrane.