Objavljeno 9. siječnja, 2019.
Zahtjeve za mjere Nacionalnog programa treba predati do kraja siječnja
VINKOVCI - Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju podsjeća sve zainteresirane konjogojce da se zahtjevi za mjere iz Nacionalnog programa poticanja provedbe uzgojnih programa za toplokrvne pasmine i uzgojne tipove konja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020., a za godinu koja je upravo istekla, mogu podnositi do 31. siječnja ove godine. Zahtjevi se podnose za mjeru Poboljšanje učinkovitosti provedbe uzgojnog programa, za podmjeru Potpora ocjeni vanjštine i procjene radne sposobnosti, što znači za one konjogojce koji svoje konje vode na izložbe. Za konjogojce je sigurno zanimljiva i podmjera Potpora organizaciji konjičkih sportskih natjecanja, Nacionalnog kupa, nacionalnog prvenstva i prvenstva za mlade konje u dresurnom, preponskom i daljinskom jahanju, vožnji zaprega, galopskim i kasačkim utrkama i slično jer mnogi uzgajivači odlaze na natjecanje što zahtijeva znatna sredstva, te za mjeru Potpora uzgoju Programom predviđenih pasmina i uzgojnih tipova konja, podmjere Potpora uzgoju rasplodnih kobila i Potpora uzgoju rasplodnih pastuha, kako bi se osigurale kvalitetne nasljedne osobine. Posljednja dva desetljeća iz godine u godinu sve je više konja raznih pasmina, od kojih su neke i zaštićene, poput hrvatskog hladnokrvnjaka, hrvatskog posavca, međimurskog konja i lipicanca. Ljudi se odlučuju na uzgoj ili barem držanje konja iako je to vrlo skup hobi jer je sve više prigoda gdje se mogu pokazati, poput pokladnih jahanja koje ima gotovo svako slavonsko sele i koja uskoro počinju. Pokladno jahanje dio je tradicijske kulturne baštine slavonskih i posavskih krajeva, a vuče korijene iz vremena kada su graničari na Savi čuvali granicu od Turaka.
Poznavatelji prilika kažu kako naglom povećanju broja konja u posljednjih dvadeset godina, otkad ih je pet i pol puta više, pridonose njegovanje tradicije i običaja. U Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji (HPA) ističu kako je, između ostalog, razlog rastu broja konja i sve veći broj organiziranih aktivnosti s konjima, sportskih natjecanja, ali i kulturno-folklornih manifestacija na kojima su uvelike zastupljeni konji, posebice lipicanske pasmine.
Na Vinkovačkim jesenima, primjerice, među najatraktivnijim je priredbama mimohod svečano, svatovski ukrašenih konjskih zaprega i jahača. Nema preciznih podataka za 2018. godinu, ali stručnjaci kažu kako je u Hrvatskoj više od 230 tisuća konja i, za razliku od drugog stočnog fonda, broj kopitara raste iz godine u godinu. U HPA podsjećaju kako najzastupljenije pasmine konja čini skupina hladnokrvnih konja, oko 55 posto, no u posljednjih nekoliko godina skupina hladnokrvnih konja zadržava se na ustaljenoj razini od oko 12.500 životinja. S druge strane, skupina toplokrvnih konja bilježi lagani rast posljednjih 10 godina. Od toplokrvnih pasmina najbrojnija je lipicanska, kojih je u 2017. ukupno 2118 grla, čime se Hrvatska svrstava među države s najbrojnijim uzgojem lipicanske pasmine u svijetu.
Miroslav Flego
S ocem druguje s konjima odmalena
Vladimir Bošnjak iz Otoka bavi se konjima otkada zna za sebe jer i otac i djed bili su zaljubljenici u konje. Uz oca Matu Bošnjaka, poznatog konjogojca u otočkom i vinkovačkom kraju, puno je naučio o konjima. U njihovoj je staji osam grla i s njima su redoviti sudionici na priredbama Vinkovačkih jeseni.
- Za sedam grla primamo poticaj od po 1600 kuna jer su zaštićene pasmine, lipicanci. Nisam čuo za ovu vrstu poticaja, ali ću se raspitati i ako imamo pravo, zašto ne bismo podnijeli zahtjev. Imam OPG već deset godina, ali nemam pravo natjecanja za novac iz fondova EU jer oni daju samo za one koji počinju i u poslu su do 18 mjeseci pa mi koji smo s konjima i općenito u poljoprivredi, kao ja, deset godina ili više, nemamo prava na sredstva iz EU fondova - kaže Vladimir Bošnjak.
Bošnjak dodaje, uz zaštićene pasmine konja, njegova obitelj ima i šest-sedam grla crne slavonske autohtone pasmine svinja, koje su također u sustavu poticaja kao zaštićene pasmine. Ministarstvo kulture je u 2017. tradiciju uzgoja lipicanaca u Slavoniji, Baranji i Srijemu uvrstilo na popis nematerijalnih kulturnih dobara.