Tehnički muzej Nikola Tesla u Zagrebu obogatio je nedavno svoj fundus s novim eksponatom - legendarnom VW bubom, svojevrsnim automobilom - fenomenom koji je u svjetskim razmjerima odigrao jednu od najvažnijih uloga u masovnoj motorizaciji, odmah nakon Forda T.

- Nakon što je 2015. godine nabavljena Zastava 750, kolokvijalno poznatija kao fićo, Muzej je u posljednjem tjednu 2018. u svoj fundus upisao i glasovitu Volkswagen bubu. Ta su dva automobila bili pojam individualne mobilnosti na ovim prostorima, ističe se u obavijesti zagrebačkog muzeja. Buba je otkupljena od prvog vlasnika koji ga je kao jedan od prvih primjeraka VW bube proizvedenih u tada novoj Tvornici automobila Sarajevo (TAS), preuzeo 16. siječnja 1974. godine. Sarajevo je bila jedna od 20 svjetskih lokacija na kojima se buba svojedobno proizvodila.

Automobil je u sačuvan u izvornom stanju, ima 130.000 prijeđenih kilometara, ovjeren je servisnom knjižicom, originalnim računom kupnje i u voznom je stanju. U automobil je ugrađen četverocilindarski benzinski boxer motor obujma 1192 ccm i snage 25 kW/34 KS.

Najviša brzina koju je mogao postići bila je 115 kilometara na sat. Automobil je otkupljen zahvaljujući sredstvima Grada Zagreba, Gradskog ureda za kulturu.

U Vogošći je 1. srpnja 1971. godine počela gradnja nove tvornice za montažu Volkswagenove bube, a točno godinu dana kasnije prvi je automobil sišao s proizvodne trake. Proizvodnja bube trajala je u TAS-u do 1976, a svjetlo dana ugledale su tri verzije:1200, 1300 i 1303. Zanimljivo je da je na bubi proizvedenoj u TAS-u bio povećenan udjel domaćih dijelova, s ispušnim sustavima, metalnim dijelovima, kabelskim provodnicima, presvlakama iz Jugoplastike, sve to na osnovu ugovorne obveze VW-a da otkupi 50 posto komponenti proizvedenih u nekoliko tvornica u BiH i ostatku tadašnje Jugoslavije. Ukupno je u Tvornici automobila Sarajevo proizvedeno nešto više od 30.000 ovih auta.

Priča u Volkswagenu počinje 1937. godine, u Berlinu, gdje je osnovana tvrtka kroz koju su nacionalsocijalisti instrumentalizirali svoju viziju narodnog automobila kao besklasnog elementa. Ideja Ferdinanda Porschea upakirana u neugledni koncept bube bila je temelj današnjega velikoga njemačkog automobilskog koncerna.

Godinu dana kasnije, sada pod imenom Volkswagenwerk GmbH, postavljeni su i temelji tvornice i grada - današnjeg Wolfsburga.

Prvi civilni automobil proizveden je nakon Drugoga svjetskog rata. Tvornica je pod britanskom upravom i ponovno je dignuta iz pepela te u prosincu 1945. počinje serijska proizvodnja bube.

Nakon što je u listopadu 1949. Njemačka ponovno preuzela Volkswagen, uz pomoć bube i transportera marka će ubrzo postati najprepoznatljivijim simbolom njemačkoga gospodarskog čuda.

Od 1952. godine prodaje se u 83 države, u Njemačkoj se proizvodila do 1978., do kada je proizvedeno ukupno 16.255.500 primjeraka. Silaskom posljednje klasične bube s trake tvornice Puebla (Meksiko) 2003., proizvodnja bube, nastale na ideji Ferdinanda Porschea, zaključena je s 21.529.464 proizvedena primjeraka.