Krijumčarenje ljudi, muškaraca, žena i djece žrtava kriminala, od spolne zlouporabe do uzimanja organa, i dalje je dobrim dijelom nekažnjeno diljem svijeta, ističe se u izvješću koje su Ujedinjeni narodi objavili u ponedjeljak. Unatoč novijem trendu porasta broja presuda izrečenih za kazneno djelo trgovine ljudima u Africi i na Bliskom istoku, "ukupan broj (presuda) na tim područjima i dalje je vrlo malen", upozorava se u izvješću UN-ova ureda za suzbijanje zlouporabe droga i kriminala (UNODC) sa sjedištem u Beču. "Krijumčarima gotovo ne prijeti izvođenje pred sud", dodaje se u tom dokumentu, u kojemu se poziva na jačanje međunarodne suradnje radi progona kriminalnih mreža. U izvješću, koje prati podatke do 2016., ističe se da u posljednjih trideset godina broj zemalja u kojima se vodi oružani sukob nikada nije bio toliko velik kao te godine. Oružani sukob "povećava opasnost od krijumčarenja ljudi" jer ga nerijetko prati kriza vlasti, prisilno preseljenje stanovništva, raspad obitelji i gospodarska nestabilnost, ističe UNODC. Daleko je najčešće krijumčarenje radi spolne zlouporabe, koje je zastupljeno s 59 posto među žrtvama identificiranima 2016. UNODC navodi primjer tisuća žena i djevojaka jezidske manjine koje su kao seksualne ropkinje držali pripadnici skupine Islamska država (IS) u Iraku. Drugi najrašireniji oblik krijumčarenja je prisilni rad, koji se odnosi na trećinu žrtava obuhvaćenih izvješćem, a posebno je raširen u Africi južno od Sahare i na Bliskom istoku. Sto slučajeva povezanih s trgovinom organima zabilježeno je između 2014. i 2017. Izbjeglički kampovi najčešća su mjesta na kojima krijumčari vrbuju žrtve pridobivajući ih "lažnim obećanjima o novčanoj nagradi i/ili premještanju na sigurnije mjesto". Dokazani su i slučajevi tajnog dogovora krijumčara i "profesionalnih radnika u zdravstvu koji su posezali za nepoštenom praksom". UNODC ističe da 70 posto žrtava trgovine ljudima u svijetu čine žene, a 23 posto identificiranih žrtava mlađe je od 18 godina. Ured ne navodi procjenu broja žrtava trgovine ljudima u svijetu. Broj identificiranih slučajeva 2016. bio je nešto manji od 25.000, što je 10.000 više nego 2011., uz "naglašeniji porast u Amerikama i u Aziji". No u izvješću se upozorava da bi porast mogao biti povezan s djelotvornijom identifikacijom, a ne s povećanjem broja ljudi koji su žrtve trgovine.


Situacija u Hrvatskoj, nažalost, ima trend povećanja, jer se od 2010. godine, kada je zabilježeno sedam žrtava trgovine ljudima, taj broj stalno povećava, pa je 2015. zabilježeno 38 žrtava. Da stvari budu gore, Hrvatska je prije bila samo tranzitna zemlja, ali je posljednjih godina uočena promjena tog trenda, pa je postala zemlja podrijetla žrtava, ali i zemlja krajnjeg odredišta žrtava trgovine ljudima.
Po MUP-ovim podatcima može se zaključiti da ovaj oblik kriminaliteta najčešće podrazumijeva trgovanje osobama ženskog spola, mlađe dobi (od 11 do 30 godina), s ciljem seksualnog iskorištavanja. V.T./H