ĐAKOVO

Prosječan profil blokiranog Đakovčanina kaže da je on niže stručne spreme - najviše SSS, radi za slabiju plaću, obveze nije podmirivao zbog premalih primanja, gubitka posla, tečaj "švicarca" značajno je poremetio njegove objektivne mogućnosti, ili je posrijedi bolest. Tu je i prilična financijska nepismenost, a okružen je velikom mogućnošću nenamjenskih kredita koji su zamka, rizik, a kao nacija smo lakomi na takve izazove i olako posežemo za njima. Ovu "osobnu kartu" prosječnog blokiranog Đakovčanina "skrojio" je na naš zahtjev đakovački ekonomski i revizorski stručnjak te stečajni upravitelj Zdravko Grubeša. Jer, Đakovo ne silazi s Finine "tablice" o stanju blokiranih gradova po broju blokiranih i iznosu njihova duga. Tako se ovaj grad našao i u pregledu za posljednji kvartal 2018. godine, kada je u "tablici" po kriteriju broja blokiranih u odnosu na ukupan broj stanovnika i radno sposobnih bio na 24. od 25 mjesta. U blokadi je 1.851 Đakovčanin što je 6,6 posto stanovnika, tj. 10 posto njegovog radno sposobnog stanovništva, pa ispada da je u blokadi svaki deseti radno sposobni Đakovčanin, a čime je Đakovo u prednjem dijelu te "tablice".

Po kriteriju iznosa duga blokiranih ovaj grad se penje na čak 17. mjesto, nadmašivši time i neke veće gradove, poput Vinkovaca. Jer, blokirani Đakovčani duguju 150,7 milijuna kuna, a Vinkovčani, kojih je oko 8000 više nego Đakovčana i gdje je blokiranih više - 2666, 146,2 milijuna kuna. Znači u Đakovu je 700 blokiranih manje nego u Vinkovcima, a duguju 4,5 milijuna kuna više nego stanovnici grada na Bosutu. Blokirani Đakovčanin duguje sada u prosjeku 81.400 kuna. No u odnosu na prije, broj blokiranih Đakovčana smanjio se, kao i iznos duga. Godine 2015. u blokadi ih je bilo 2463, a njihov dug iznosio je čak 270 milijuna kuna, 120 milijuna više nego danas! Prije tri godine blokirani Đakovčanin prosječno je dugovao 109.600 kuna. Što je razlog smanjenju broja blokiranih i njihovog duga? Grubeša kaže da to nije mijenjanje financijskih mogućnosti i navika, a uglavnom ne ni to što su mnogi otišli na rad u inozemstvo, za veću plaću, zbog čega u Hrvatskoj značajno raste iznos doznaka iz inozemstva.

- Razlozi smanjenja u prvom redu leže u tehničkoj stvari - po novome, Fina ih briše nakon 6 mjeseci vođenja u svojoj evidenciji, no to ne znači da je dug riješen, tako da taj podatak nije realan, samo je stvar u načinu evidencije. Ta je novost nedavno stupila na snagu, otkako su uvedeni novi zakoni o potrošačima i ovrsi. Sada je stvar na umješnosti ovrhovoditelja - on mora naći način kako će se dug naplatiti. S tim se susreće i moja firma, moji klijenti u nakani da naplate potraživanje - aktivirana je ovrha i nema se čime naplatiti na računu ovršenika. Ide se dalje, na pokretnine - šalje se dopis policiji da li ima automobil na sebi, u gruntovnicu da li tu ima imovine… - kaže Grubeša.

Grubeša niječe da je rast inozemnih doznaka utjecao na smanjenje duga blokiranih.

- Imate dvije skupine - one koji sustavno, uredno podmiruju obveze i one koji to ne čine niti imaju namjeru ni kada dođu u bolju financijsku situaciju kao što je odlazak na rad van. Imate i skupinu koja svjesno ne želi ništa posjedovati ili imovinu prebacuje na druge – ni nekretninu, ni auto, niti žele raditi i imati primanje a sve kako ne bi od čega imali podmiriti dug, bez obzira imate li u rukama pravomoćnu presudu. Ima ih koji su vrlo "obrazovani" u tome. Ili, ima nekretninu koja mu je na ime duga uzeta, no ona je simbolika – dug mu je 100, a ona vrijedi 10. Naplaćeno je 10, a 90 nije… - kaže Grubeša. Na upit koliko se (ne)realno zadužujemo, kaže da su naši građani skloni potrošnji te da se, ocjenjuje, "cijeli sustav kapitalizma zasniva upravo na njoj".