Osijek
TRAGOM NAPADA NA UMIROVLJENU LIJEČNICU (75):

Živim u strahu, susjed mi prijeti: “Sredit ću te!”
Objavljeno 5. siječnja, 2019.
I drugi su susjedi na meti zlostavljača, no boje se prijaviti ga policiji

Mnogo je ulica i stambenih zgrada u Osijeku gdje postoji bar jedna osoba koja na neki način gnjavi ili čak zlostavlja susjede. Osječanku V. D., liječnicu u mirovini, u srijedu je na ulici napao njezin susjed. Slučaj je prijavljen policiji.

"Možemo potvrditi da se događaj zbio u srijedu oko 19.30 u Reisnerovoj, na ulici. Šezdesettrogodišnjak je, ničim izazvan, počeo vikati i srušio je na tlo 75-godišnjakinju. Protiv 63-godišnjaka slijedi prekršajna prijava iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira", doznajemo od Vesne Žnidarić Bolarić iz Policijske uprave osječko-baranjske.

Osječanka V. D. ispričala nam je da od prije ima problema sa susjedom s čijim dvorištem graniči njezino dvorište. "Unatrag dvije godine me šikanira, govori mi ružne stvari, da će me ‘srediti‘, ali dosad se nisam na to previše obazirala. Međutim, u srijedu sam izišla iz obližnje trgovine i vidjela ga kako ide prema meni. Prvo me verbalno napao, a onda me zgrabio i bacio na zemlju. Srećom, imala sam na sebi debelu jaknu pa se nisam teže ozlijedila, ali kasnije sam išla liječniku jer sam pri padu iščašila nogu. U životu se nisam nikada ni s kim svađala i ne znam više što učiniti da me susjed prestane napadati", kaže nam 75-godišnjakinja koja se nada da će se nešto promijeniti nakon što njezino svjedočanstvo bude objavljeno. Kako ističe, nije jedina žrtva nasilnog susjeda, no nitko ga do sada nije prijavio policiji, niti želi svjedočiti protiv njega. Žive u strahu.

Stambene zgrade
I u ovom se slučaju radi o strahu građana od pojedinaca. I strahu da će biti još gore kada ga prijave policiji. No policiju ipak treba zvati jer nikada se ne zna koliko ovakvi napadi mogu eskalirati. Iz osječke policije kažu da policija može prijaviti svakog nasilnika, a onda sud može donijeti odluku o zabrani prilaska zlostavljača žrtvi. Ako nasilnik ignorira odluku suda, onda ide u zatvor. Bezbroj je primjera gdje stanari ne izlaze na ulicu ili se šuljaju hodnicima zgrada samo da ne sretnu ljude koji ih maltretiraju.

Kako smo već pisali u Glasu Slavonije, u stambenim je zgradama ipak drukčije. Ondje se, uz pomoć predstavnika stanara, može čak nekoga iseliti iz zgrade bez obzira na vlasništvo. Kako kaže mr. sc. Vlasta Auguštin, predsjednica Udruženja stanara grada Osijeka, prvo treba educirati sve predstavnike suvlasnika stanara, koji će potom educirati suvlasnike u svojoj zgradi i objasniti im kako se mogu riješiti nasilne osobe. "Prvo ide pismena opomena. Naime, stanar kojemu nešto smeta može uputiti dopis predstavniku stanara i kopiju upravitelju. Tada je uloga stanara završena i nastupa predstavnik suvlasnika. On prvo upozorava na problem, a može i organizirati sastanak na kojemu se problem konstatira i sastavi zapisnik. To je podloga za tužbu na sudu. U slučaju da sastanak ne uspije, ide se na treći korak, gdje se već treba umiješati upravitelj, koji pokušava s predstvnikom upozoriti problematičnog suvlasnika. Ako se većina stanara suglasi da se ide u spor, tu nastupa upravitelj koji podnosi tužbu sudu. U tužbi moraju biti navedeni svi argumenti koji idu u prilog takvom rješenju. Ako je pak predstavnik stanara problem, cijeli taj postupak može pokrenuti bilo koji stanar - pojašnjava Auguštin.

Sudska tužba
Zakon o vlasništvu i drugim pravnim stvarima predviđa isključenje iz suvlasničke zajednice. Naime, svaki od suvlasnika iste nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili od prava građenja sa zgradom dužan je prigodom izvršavanja svoga prava postupati osobito obzirno prema ostalima, u protivnom suvlasnici mogu ishoditi njegovo isključenje iz suvlasničke zajednice. U Zakonu je naveden pojam isključenje na zahtjev većine, prema kojemu suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova mogu odlučiti da će zahtijevati isključenje iz suvlasničke zajednice određenog suvlasnika iz više razloga. Odluka o isključenju određenog suvlasnika može se donijeti, između ostaloga, ako koristi svoje nekretnine koje znatno štete interesima drugih suvlasnika, te ako svojim bezobzirnim, nepristojnim ili uopće nedoličnim ponašanjem učini tegobnim zajedničko stanovanje ostalim suvlasnicima. Ako se tako ponaša bilo koji član obitelji suvlasnika, to se prema zakonu računa kao da je on to sam učinio.

Zakon dalje kaže da će suvlasnici, koji su odlučili zahtijevati isključenje određenoga suvlasnika tužbom, tražiti da sud utvrdi postojanje razloga za isljučenje i odluči da je tuženik dužan otići i napustiti stan u kojemu jest, jer će se u protivnom na zahtjev tužitelja, koji ne može biti stavljen u roku kraćem od tri mjeseca od pravomoćnosti presude, tuženikov suvlasnički dio prodati na javnoj dražbi.

Sandra Lacić
TUŽBU MOŽE PODNIJETI I JEDAN SUVLASNIK
U Zakonu o vlasništvu i drugim pravnim stvarima postoji termin “isključenje na zahtjev manjine”. Prema tom članku Zakona, ako je neki suvlasnik nekretnine drugoga vlasnika, koji ga ničim nije izazvao, povrijedio bezobzirnim, nepristojnim ili uopće nedoličnim ponašanjem, učinio mu tegobnim zajedničko stanovanje ili je počinio kažnjivo djelo protiv njegove imovine, morala ili tjelesne cjelovitosti ili nekoga od njegovih ukućana, a nije riječ o djelima tako maloga značenja da bi ih trebalo zanemariti, tada povrijeđeni suvlasnik, ako nije dobio od drugih dovoljnu podršku, može tužbom zahtijevati da se ubuduće suzdržava od takvih postupaka. Ako se to pak nastavi i nakon pravomoćnosti presude kojom je sud odlučio da se tuženi mora smiriti, povrijeđeni suvlasnik i sam može podnijeti tužbu i tražiti da se ovaj odseli i proda stan ili će, kao i kod skupne tužbe, ostati bez stana prodajom na javnoj dražbi.