Ekonomija
ŠTO OČEKUJE POLJOPRIVREDU U 2019.?

Hrvatskom agraru u ovoj godini 13,1 milijarda kuna
Objavljeno 3. siječnja, 2019.
U proračunu ministarstva osigurano 7,7., iz EU-a je plan povući 5,4 milijardi kuna

Za hrvatski agrar u 2019. godini predviđena je 13,1 milijarda kuna – proračunom Ministarstva poljoprivede osigurano je 7,7 mlrd., dok je iz EU fondova plan povući 5,4 mlrd. kuna.


Time je ministarstvo Tomislava Tolušića podebljalo proračun za 2019. za 500 milijuna kuna i to u dijelu za korisnike. Za izravna plaćanja osigurano je 2,9 mlrd. kuna. Bila bi to najkraća bilanca koja domaćoj poljoprivredi slijedi u 2019. za koju resorno ministarstvo najavljuje niz aktivnosti, novih zakona, podzakonskih akata, daljnje povlačenje EU sredstava...


U fokusu ovog ministarstva izgradnja je hladnjača, nacionalno označavanje voća i povrća kako bi potrošač u svakom trenu mogao lako prepoznati domaće proizvode, kao i unaprjeđenje sustava navodnjavanja.


- Kroz EU fondove poticat ćemo primarnu proizvodnju te investicije u prerađivačke pogone kako bi se stvorili novi proizvodi s dodanom vrijednošću, najavljuju u Tolušićevom timu za 2019. Poljoprivrednik Branko Kolak, koji je u svojim “Grubama” d.o.o. i stočar, i mljekar, i tovljač, i ratar, kaže da naša poljoprivredna politika ide u dobrom smjeru te da aktualni resorni ministar prepoznaje potrebe i probleme poljoprivrednika.


- Ministar Tolušić preferira svaku dodatnu vrijednost u poljoprivredi, a taj je smjer samo potrebno dodatno ojačati dobrom zakonskom regulativom - kaže Kolak.
Novi zakoni

U pripremi je i nacionalni strateški plan i strategija poljoprivrede za novo programsko razdoblje nakon 2021. U veljači je planirana isplata prvog dijela izravnih plaćanja, a poravnanje kreće u svibnju.


- U 2019. raspisat ćemo natječaje iz Programa ruralnog razvoja (PRR) od 2,3 mlrd. kuna, čime ćemo korisnicima koji nisu samo poljoprivrednici, staviti na raspolaganje 100 posto raspoloživih EU sredstava iz ovog programskog razdoblja. Natječaji će biti usmjereni na povećanje konkurentnosti domaće proizvodnje te ulaganja u infrastrukturu i diversifikaciju poljoprivrednih aktivnosti. Porezna reforma rezultirat će i rasterećenjima krajnjih potrošača, jer smo smanjili stopu oporezivanja za voće, povrće, meso, ribu i troškove prijevoza živih životinja, a planiramo i dodatna rasterećenja građana, najave su iz Ministarstva. Nakon 2018., kada je usvojeno deset novih zakona gdje Kolak ističe važnost Zakona o poljoprivrednom zemljištu uz intenciju da se što prije ide s natječajima kako bi poljoprivrednici došli do zemlje, nova zakonska rješenja slijede i u 2019., poput Zakona o uzgoju domaćih životinja. Zakon je stupio na snagu 1. siječnja, a uređuje uzgoj goveda, svinja, ovaca, koza, kopitara, peradi i sivih pčela. Uređuje i pitanja reprodukcije domaćih životinja, provedbu umjetnog osjemenjivanja i osposobljavanja uzgajivača za provedbu umjetnog osjemenjivanja, vođenje potrebnih evidencija i registra o proizvodnji i prometu zametnih proizvoda, katastar pčelinjih paša, način držanja pčela i korištenje pčelinje paše, prikupljanje podataka o uzgojnoj vrijednosti konja, upravni i inspekcijski nadzor u provedbi zakona te druga pitanja značajna za uzgoj domaćih životinja. "Uzgoj domaćih životinja u ekonomskom i socijalnom pogledu ima stratešku važnost za poljoprivredu i pridonosi očuvanju njezine prirodne i kulturne baštine. Novim zakonom želimo osigurati učinkovitu provedbu uzgojnih programa te unaprijediti uzgoj domaćih životinja i stočarsku proizvodnju u nas", ističu u ministarstvu, uz poruku da bez domaćih životinja nema kvalitetne i zdrave domaće hrane, a time ni izvora prihoda za poljoprivrednu zajednicu u ruralnom prostoru. U fokusu su uzgajivači domaćih životinja koji će voditi uzgojne programe.


Prvog siječnja starta i Zakon o poljoprivredi kojim se uređuju ciljevi i mjere poljoprivredne politike te se daje jasniji okvir za provedbu mjera, a sve u svrhu osiguravanja nastavka konzistentnosti i unaprjeđenja okvira Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU-a 2014.-2020. Najavljeno je i uvođenje međunarodnih standarda za hranu, smjernica i kodova dobre prakse – tzv. Codex Alimentarius, a kako bi se osigurala zaštita zdravlja potrošača i pošteni postupci u trgovini hranom. Vlada RH donosit će Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane, a što se donosi za razdoblje od četiri godine. U cilju sprječavanja uništavanja hrane, zaštite okoliša i pomoći krajnjim primateljima propisuje se sustav doniranja hrane, navode u Ministarstvu. Ovo je i godina brojnih pravilnika, pa tako s njenim počektom na snagu stupa Pravilnik o Upisniku poljoprivrednika i Pravilnik o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji će biti usklađeni s odredbama novog Zakona o poljoprivredi. Pravilnik o Upisniku OPG-ova objedinit će dosadašnja tri - Pravilnik o Upisniku PG-ova, Pravilnik o upisu dopunskih djelatnosti na OPG-u i Pravilnik o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u. - Kako bi se omogućila cjelovita evidencija o stupnju tehničke opremljenosti poljoprivrednika i iskorištenosti proizvodnih kapaciteta, pravilnicima se predviđa vođenje evidencije o poljoprivrednom zemljištu, stoci, mehanizaciji i opremi.
Banka gena

Radi osiguravanja sljedivosti poljoprivrednih proizvoda u upisnicima će se povezati podaci o proizvodnji i prodaji s proizvodnim resursima. Cilj je da se uspostavi praćenje proizvodnje i prodaje i na onim PG-ovima što se proizvodnjom bave u malom obuhvatu, čime će se smanjiti mogućnost stvaranja pretpostavke za sivo tržište. Pravilnikom o Upisniku poljoprivrednika predviđa se uvođenje poljoprivredne iskaznice - digitalne isprave s nizom pogodnosti za poljoprivrednike. Pravilnici donose i administrativna rasterećenja.


Za poduzetnike je važan Pravilnik o stručnom nadzoru uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji i Pravilnik o Upisniku proizvođača drvenastih kultura kratkih ophodnji, jer je riječ o novom zakonodavnom okviru koji starta 1. siječnja 2019. i regulira područje ovog uzgoja s ciljem proizvodnje biomase za energetske potrebe koje dosad nije bilo regulirano, navode u Ministarstvu poljoprivrede, gdje skreću pozornost i na Nacionalni program očuvanja izvornih i ugroženih pasmina domaćih životinja u RH. On transformira nacionalnu banku gena u sustav, nacionalnu mrežu banki gena. Cilj je redefinirati mjesto tzv. državne animalne banke gena u novoj mreži banaka gena. Tu je i priprema za novo programsko razdoblje PRR-a u kojemu se uzgojne organizacije mogu pojaviti kao korisnici mjera potpore. On definira jasne načine upravljanja genetskim resursima. "Provedba dosadašnjeg programa pokazala se potpuno neučinkovitom, ni jedan akcijski plan nije donesen, niti je bilo što o tom pitanju funkcioniralo", pojašnjenje je. Kolakova osnovna poruka za 2019. jest da se zakonskim normama poljoprivrednicima što više olakša pristup novcu.


- Želja je da se još podgine postotak iskorištenja novca iz mjera 4, 5 i 6 PRR-a, da ljudi dođu do kvalitetnog novca što prije. Isplata potpora zakonski je već izregulirana - ocjenjuje Kolak, uz poruku da se Hrvatska kao država članica izbori za što veću fleksibilizaciju pri penalizaciji potpora koje prelaze 100.000 eura po gospodarstvu (2021.-2027.), da Europska komisija svakoj članici prepusti koliko će odluka o tome biti fleksibilna.
Suzana Župan
Branko Kolak

poljoprivrednik, "Grube" d.o.o.

Želja je da se u 2019. godini još više podgine postotak iskorištenosti EU sredstava - novca iz mjera 4, 5 i 6 Programa ruralnog razvoja, da poljoprivrednici dođu do kvalitetnog novca što prije. Isplata potpora zakonski je već dobro izregulirana.
Važnost proizvođačkih organizacija
U cilju organiziranja proizvođača u proizvođačke organizacije (PO), koje imaju važnu ulogu u unaprjeđenju proizvodnje voća i povrća, koncentriranju opskrbe, poboljšanju trženja proizvoda, planiranju proizvodnje prilagođene zahtjevima potražnje, optimiziranju troškova proizvodnje i stabiliziranju cijena, čime se pridonosi jačanju položaja proizvođača u prehrambenom lancu i pravednijoj raspodjeli dodane vrijednosti u lancu opskrbe, Ministarstvo poljoprivrede izradit će Nacionalnu strategiju za održive operativne programe u sektoru voća i povrća. "Vidimo PO kao važan alat upravljanja tržištem voća i povrća. Ovime bi se stvorili preduvjeti da PO koriste sredstva EU-a za financiranje svojih aktivnost u cilju preuzimanja aktivne uloge upravljanja sektorom", kažu u ministarstvu. Podizanje ovog sektora i PO-a na višu razinu zacrtano je za rok od pet godina.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DAVOR KAMENARIĆ VLASNIK OBRTA SJEČA-IZVOZ-PRIJEVOZ IZ KLOŠTAR-IVANIĆA

Nastavio djedov posao, koji je s konjima izvlačio trupce iz šuma

2

4. TEHNICOOLUM ISPUNIO JE SVA OČEKIVANJA

U 40-ak radionica izrađeno je više od pet tisuća radova

3

PRVE PROCJENE DSZ-A

Rast cjelokupne poljoprivrede RH