Regija
ZAŠTO NA EU TRŽIŠTU KULEN NIJE TRAŽENIJI UNATOČ ZAŠTITI I BRENDIRANJU

Za Nijemce je kulen samo vrsta salame
Objavljeno 31. prosinca, 2018.
VINKOVCI

Krajem rujna 2003. na stručnom skupu u Poreču, prezentirano je istraživanje skupine stručnjaka čiji je cilj procijeniti mogućnost izvoza slavonskog kulena na europsko tržište s naglaskom na njemačko, austrijsko, talijansko i švicarsko. Rezultati su pokazali da ne postoje administrativne zapreke za izvoz kulena u EU, a ispitivanje potrošača je pokazalo da se njemačkim, austrijskim i švicarskim potrošačima sviđa kulen i ta su tržišta pogodna za izvoz dok je talijansko tržište zasićeno suhomesnatim proizvodima i manje je pogodno za izvoz kulena.

Slavonski i baranjski proizvođači kulena, ohrabreni ovakvim rezultatima stručnog istraživanja, zadovoljno su počeli trljati rukama nadajući se da će u Hrvatskoj iznimno cijenjeni kulen pronaći kupce i u europskim zemljama pa su osnovali i udrugu Slavonski domaći kulen-kulin u kojoj su proizvođači iz cijele Slavonije, iz dijelova gdje se ova delicija naziva kulen i onih gdje je kulin. Počeli su težak i mukotrpan posao oko zaštite slavonskog kulena i odredili koje uvjete mora ispunjavati kulen koji želi etiketu "Slavonski kulen" - od toga da u dva koljena svinje moraju vući slavonsko podrijetlo, da su hranjene hranom proizvedenom u Slavoniji, do načina tradicionalne slavonske izrade i začina, koji moraju biti isključivo domaći.

Tek u studenome prošle godine, nakon dugogodišnje borbe i lobiranja, odobren je unos slavonskog kulena/kulina u Registar proizvoda zaštićenih oznakom zemljopisnog podrijetla i tako se slavonski kulen našao uz više od 1410 već zaštićenih proizvoda, među kojima je ukupno 16 hrvatskih proizvoda, a od ravničarskih tu je još samo baranjski kulen.

No s izvozom kulena nije krenulo kako se očekivalo pa su proizvođači vrlo nezadovoljni i ne vide načina kako taj trend promijeniti, ali imaju o tome svoje mišljenje.

- Teško je reći u čemu je problem, pokušavamo, radimo i na brendiranju našeg proizvoda, no u zemljama na čija se tržišta pokušavamo probiti, kao što su Austrija i Njemačka, još uvijek naš proizvod ne cijene dovoljno. Tamo kupci na kulen gledaju kao na vrstu salame ili deblje kobasice pa im nije jasno zašto bi salamu iz Hrvatske platili 30 - 50 eura za kilogram kada druge vrste mogu platiti 5 - 10 eura. Kada bi nekako uspjeli dobiti i certifikat ekološkog proizvoda, onda bi to ipak bila sasvim druga priča jer stranci veliku pozornost pridaju upravo takvim proizvodima. Još uvijek kulen ne izvozim na strana tržišta, ali zato dobro ide prodaja šunke i sirovog mesa crne svinje, koje je vani prilično traženo – kaže Vlado Ferbežar, iskusni i višestruko nagrađivani krupni proizvođač slavonskih delicija iz Otoka, koji godišnje proizvede 1700 certificiranih kulena.

Miroslav Flego
U zvoz 2 - 3 posto
- Propisi kažu da slavonski kulen/kulin u trenutku stavljanja u promet mora težiti najmanje 900 grama,vode mora biti do 40, a masti do 35 posto. Na taj način povećana je kakvoća i zaštićeno zemljopisno podrijetlo kulena. U Slavoniji i Baranji imamo više od stotinu kvalitetnih proizvođača kulena - kaže pročelnik za poljoprivredu Andrija Matić, dodajući kako godišnje proizvedemo 500 tona kulena, a samo 2 - 3 posto se izvozi.
Možda ste propustili...

U SKLOPU PROJEKTA GEOPRIČE ATRAKCIJA ZA SVE POSJETITELJE

Balonom od Čačinaca do Velike preko Parka prirode Papuk

NA NATJEČAJU 16 KANDIDATA

Na čelo Ergele želi i - pet žena

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

NA OCJENJIVANJU 30 UZORAKA KOBASICE

Ivica Bušljeta proglašen je šampionom 10. Kobasijade

2

PRIRODA, KULTURNE ZNAMENITOSTI I MANIFESTACIJE RAZLOG ZA TURISTIČKI DOLAZAK

U Miholjcu tridesetak manifestacija

3

VESELO NA ULICAMA

Održano šesto Pokladno jahanje Bistrinci - Belišće