U Hrvatskoj ima 30-ak bioplinskih postrojenja iz kojega se od biološkog i drugog otpada, najčešće kravljeg stajnjaka, proizvodi električna i toplinska energija i većina ih je u Slavoniji i Baranji. No, ta je brojka još daleko od 150 ovakvih postrojenja za koliko, kažu stručnjaci, ima potencijala na hrvatskim farmama.

Na Energetskom institutu dr. Hrvoje Požar podsjećaju kako su biopogoni u Hrvatskoj uglavnom snage jednog megavata dok je, primjerice u Bavarskoj najčešće 250, ili u Austriji 150 kilovata. Izradili su prije tri godine znanstveni rad u kojemu su saželi svoja iskustva u razvoju projekta bioplina u Hrvatskoj te donijeli i dubinske analize projekata proizvodnje bioplina i karakteristike tržišta bioplina u našoj zemlji.

Proizvodnja i korištenje bioplina iz anaerobne digestije (AD) ima pozitivan učinak na okoliš i koristi za društvo u cjelini, kao i za uključene poljoprivrednike, navodi se u priručniku kojega su stručnjaci za bioplin iz Njemačke, Danske, Austrije i Grčke izradili u sklopu velikog međunarodnog projekta što ga je sufinancirala Europska komisija. U priručniku se navodi kako iskorištavanje unutarnjeg vrijednosnog lanca bioplina poboljšava lokalne gospodarske uvjete i osigurava radna mjesta u ruralnim područjima te povećava kupovnu moć u regiji.

U Ministarstvo poljoprivrede kažu kako su prepoznali važnost biomase i uredili zakonodavni okvir koji regulira proizvodnju energije iz biomase. "Zakonom o šumama omogućili smo da se šumsko zemljište koristi za proizvodnju biomase kao novog energenta za potrebe sadašnjih i budućih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, za što postoji veliki interes na tržištu. Zakon o drvenastim kulturama kratkih ophodnji predstavlja okvir za organizaciju proizvodnje biomase na P3 zemljištu i šumskim zemljištima, a sve u cilju osiguranja dovoljnih količina biomase, jer je naša obveza prema EU do 2020. proizvoditi 20 posto energije iz obnovljivih izvora. Drvenaste kulture kratkih ophodnji su brzorastuće vrste drveća koje se uzgajaju radi ostvarenja visokih prinosa biomase u kratkom razdoblju. Biomasa igra ključnu ulogu među obnovljivim izvorima energije, a u budućnosti se očekuje velik porast potražnje za drvom kao energentom za grijanje i za električnu energiju. S druge strane, drvenaste kulture kratkih ophodnji pomažu poboljšati kvalitetu vode, pružaju usluge ekosustava (lov, pčelarstvo, opskrba vodom, zaštita od požara), sprječavaju eroziju, ali i ublažavaju klimatske promjene zbog skladištenja ugljikovog dioksida", navode u svom odgovoru Glasu Slavonije iz Ministarstva poljoprivrede. "Trenutačno prevladavajuće obilježje su energane s parnim ili toplovodnim kotlovima koje karakterizira nizak stupanj navedenih čimbenika. Njihova zamjena kogeneracijskim postrojenjima u kojima se istovremeno proizvodi električna i korisna toplinska energija u jedinstvenom procesu osigurat će toplinsku energiju za potrebe proizvodnje, a prodajom električne energije prema poticajnim cijenama povećat će se njihova konkurentnost", navodi Ministarstvo.

Prema raspoloživim podacima, Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) sklopio je ugovore o otkupu električne energije prema povlaštenim cijenama s 95 nositelja projekata, ukupne instalirane snage od 119.927 megavata, a na području Slavonije i Baranje sklopljen je 41 ugovor.

Još prije šest godina na farmi s 350 muznih krava Davora Adžića i Davora Becića u Tordincima, jednoj od najmodernijoj u Hrvatskoj, proradilo je i bioplinsko postrojenje koje od kravljeg stajnjaka dnevno proizvede 24 megavata struje, višestruko više od potreba farme, pa je prodaju HEP-u, a toplinska energija koristi se za zagrijavanje objekta od 2700 četvornih metara. Kada je prije šest godina otvoren bioplinski pogon, Adžić nam je rekao kako se farma i bioplinsko postrojenje prostiru na 3,5 hektara, vrijednost je pet milijuna eura, od čega farma s opremom stoji 1,5 milijuna, a bioplinsko postrojenje 3,5 milijuna eura. Dodao je da kao povlašteni proizvođači HROTE-u s kojim su 2012. potpisali ugovor na 14 godina, prodaju sva 24 megavata koje dnevno proizvode, prema cijeni od 1,20 kuna, pa od HEP-a kupuju znatno jeftinije struju.

- U međuvremenu smo ishodili dozvolu za zbrinjavanje neopasnog otpada te i njega koristimo za proizvodnju bioplina, odnosno struje, što je nama pojeftinilo proizvodnju. Nismo sagradili još jedan objekt kako smo planirali, ali smo s Meggleom brendirali naše mlijeko i zove se mlijeko "S farme". Situacija u mliječnom sektoru nije sjajna, tako da nam proizvodnja struje rentabilizira proizvodnju mlijeka - kaže Davor Adžić.