Malo se toga može usporediti s osjećajem nakon kvalitetnog noćnog odmora, no mnogima je to samo nedosanjani san, a njegov manjak može utjecati na produktivnost pojedinca tijekom dana, na pamćenje i općenito na raspoloženje.

Ako se ne radi o ozbiljnom poremećaju koji treba liječiti, na dobar obrazac spavanja može znatno utjecati hrana.

Konzumiranje obilnijih obroka ujutro i oko podneva a manje obilnih i kaloričnih poslijepodne i osobito navečer dobar su prvi korak prema okrjepljujućem snu, kažu stručnjaci te savjetuju izbacivanje iz večernjeg jelovnika sljedećih namirnica:

Kofein je stimulans koji djeluje na središnji živčani sustav blokirajući jednu od molekula, adenozin, koja utječe na san. Kad tijelo razgrađuje adenozin-trifosfat oslobađa se adenozin, zbog čega se osoba osjeća pospano. Što se više ATP-a razgradi tijekom dana, osoba je pospanija.

Kofein blokira adenozin i zaustavlja impuls koji nas navodi na spavanje. Usto pomaže u protoku dopamina. Dave Gibson, stručnjak za spavanje i utemeljitelj Sleep Sitea, kaže da bi trebalo ograničiti dnevni unos kofeina u organizam. Savjetuje da se kofein ne konzumira nakon ručka te preporučuje maksimalno dvije šalice kave dnevno.

Želudac treba puno više vremena za probavljanje crvenog mesa. Ono je, smatraju stručnjaci i nutricionisti, najgori izbor jela nakon 19 sati. Podsjećaju da će i velika porcija piletine imati jednako loše posljedice. Bjelančevine se navečer ne moraju posve izbjegavati, samo treba pripaziti da se jede krto meso u malim količinama, poput purećih prsa, a dobra je zamjena i šalica jogurta. Probavljanje obroka koji sadržava crveno meso puno bjelančevina može trajati i 24 sata.

Nakon dugoga i napornog radnog dana čaša piva trebala bi biti dovoljna ako kanimo dobro spavati. Alkohol, između ostaloga, skraćuje REM fazu sna, koja je jako važna za pamćenje. Ovisno o količini ispijenog alkohola, probleme poput smanjene koncentracije i pospanosti možete imati i idućeg dana.

Stručnjaci savjetuju da se tri-četiri sata prije odlaska u krevet alkohol ne konzumira.

Pripadaju u grupu namirnica koje sadržavaju više kiselina od bilo čega što možemo pronaći u prirodi. Ugljični dioksid u gaziranim pićima povećava pritisak u želudcu i rezultira želučanim refluksom.

Sladoled, keksi, hamburgeri i sve namirnice s puno štetnih masnoća na želudac i probavu djeluju poput alkohola ili gaziranih pića.

Uživanje u ljutoj ili jako začinjenoj hrani nakon 19 sati može vas stajati dobrog sna. Usto prezačinjena hrana stvara neki oblik korozije u želucu te je često uzrok napuhanosti i probavnih smetnji, naročito ako pola sata nakon konzumiranja takve hrane mirujete.

Osim masnoća čokolada sadržava i kofein, kojega ima u kakaovcu, te teobromin. Oboje potiče stvaranje želučanog refluksa. Najčešće sadržava i visoku količinu šećera, koji djeluje poput energetske bombe i odgađa san. Znanstvenici umjesto nje preporučuju cjelovite žitarice kako bi se povećalo djelovanje triptofana, koji sudjeluje u stvaranju takozvanog hormona sreće, serotonina, i hormona melatonina, koji regulira ritam spavanja i budnosti pa je važan za dobar san i raspoloženje. Triptofan sadržavaju i banane.