Objavljeno 27. prosinca, 2018.
Nositelji dobra su ZAKUD Vukovarsko-srijemske županije, Savez KUD-ova Đakovštine i Folklorni ansambl Broda
ĐAKOVO - Hrvatima Šokcima s područja Slavonije, Baranje i Srijema najdraži tradicionalni ples – šokačko kolo, prosinačkim Rješenjem Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra! Nositelji dobra su Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije, Savez KUD-ova Đakovštine i Folklorni ansambl Broda. Time je okrunjena njihova višegodišnja inicijativa da se šokačko kolo proglasi nematerijalnim kulturnim dobrom, a pokrenula su ju još, ističe tajnica SAKUD-a Đakovštine Ana-Marija Sarić, prijašnja vodstva ZAKUD-a, SAKUD-a i FA Broda. Među pojedincima koji su se istaknuli u nastojanju da se šokačko kolo proglasi nematerijalnim kulturnim dobrom svakako su i etnokoreolog, vrijedni istraživač slavonske narodne tradicije pok. Josip Vinkešević i kustosica etnološke zbirke Muzeja Đakovštine Marija Gačić.
Uz gajde ili samicu
- U ovom slučaju nije se moglo specificirati samo jedno naselje uz koje bi se vezivalo nematerijalno kulturno dobro, a kao što je to slučaj, primjerice, s gorjanskim ljeljama, nego se išlo na više njih, na šire područje - kaže Ana-Marija Sarić.
Prema definiciji, šokačko kolo tradicijski je ples koji se izvodi uz pjesmu i instrumentalnu pratnju. Kako stoji u obrazloženju Rješenja, vještina njegovog izvođenja i danas se prenosi usmenom predajom. U prošlosti se izvodilo uz tradicijske instrumente poput gajdi ili tambure samice, da bi se tijekom 20. stoljeća razvila praksa izvođenja uz pratnju tamburaškog sastava. Kao društveno događanje šokačko kolo je do sredine 20. stoljeća bilo važno za život zajednice, okupljalo se za seoske svečanosti te o pokladama, a neizostavni dio bilo je upravo plesanje šokačkog kola, u užem smislu značenja. Naziv šokačko kolo uvriježio se tijekom 20. stoljeća uslijed scenske primjene te je i danas na terenu poznat pojam ne samo među Hrvatima Šokcima, nego je znatno rasprostranjeniji, opće prihvaćen.
Taraban, drmeš
Osim njega, mogu se susresti i nazivi taraban, drmeš, samo šokačko ili jednostavno – kolo. Danas je uvriježen naziv šokačko kolo koji ovaj ples na kružnici jasno razlikuje od plesova istog tipa. Sva ostala kola, plesovi na kružnici, nazivaju se najčešće po prvom stihu pjesme uz koju se izvode poput ‘jd na livo, Jaši baba dorata i dr., dok je za ovaj ples dovoljno reći kolo i svima je jasno o čemu se radi. S obzirom na povezanost tog plesa s Hrvatima Šokcima, koji žive u Hrvatskoj i izvan nje, najpogodniji naziv je upravo šokačko kolo jer se njime referira na cijelo područje na kojemu žive Hrvati Šokci. U granicama Republike Hrvatske to je područje Slavonije, Baranje i Srijema, stoji, uz ostalo, u obrazloženju Rješenja koje je potpisao pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković.
Šokačko kolo kao dobro upisuje se u Registar kulturnih dobara RH – Lista zaštićenih kulturnih dobara. Ana-Marija Sarić kaže kako će tijekom 2019. godine, a što je i dio obveza koje proizlaze iz statusa nematerijalnog kulturnog dobra, SAKUD Đakovštine u svrhu promicanja šokačkog kola, osim na brojnim manifestacijama, provoditi i edukacije te radionice o njemu.
Suzana Župan
U kolu opjevana i aktualna zbivanja
“Deseterački stihovi šokačkog kola danas su se gotovi izjednačili s bećarcem, pa se često mogu čuti tekstovi koji prate aktualna društvena zbivanja. Proces kreiranja novih poskočica više nije toliko živahan, tako da se u šokačkom kolu mogu čuti uglavnom njihove starije varijante. Spontane izvedbe podrazumijevaju plesanje, odnosno igranje šokačkog kola u raznim svečanostima poput svadbi, vjerskih svečanosti ili neformalnih druženja kad se kolo izvodi da bi se označio poseban trenutak u društvenom događaju”, stoji također u obrazloženju.