Za hrvatskim poljoprivrednicima još je jedna godina iz izdašnog Programa ruralnog razvoja (PRR) 2014. - 2020. Donijela je dobru žetvu, povlačenje sredstava iz niza mjera iz PRR-a, kao i niz zakona. Usvojeno ih je deset, među kojima i onaj o poljoprivrednom zemljištu, gdje je raspolaganje državnim hektarima vraćeno lokalnoj samoupravi.

Donesn je i prvi Zakon o OPG-u, potom Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, i drugi. Prva je to godina primjene Zakona o zaštiti od nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. "Nikad nije bilo više novih zakona u jednoj godini. Proizvodna 2018. jedna je od boljih, proljetne i jesenske kulture dobrih su prinosa. Po kukuruzu je to nezapamćena godina jer smo ga skidali s vlagom ispod 14 posto", kaže član Izvršnog odbora HPK-a Matija Brlošić, ocjenjujući 2018. "možda najaktivnijom dosad u raspisivanju natječaja te odazivu na njih".


U Ministarstvu poljoprivrede kažu da su u 2018. raspisana 32 natječaja iz PRR-a "teška" 4,55 milijardi kuna. Korisnicima je isplaćeno pet milijardi kuna iz tri EU fonda što "pokrivaju" poljoprivredu, ruralni razvoj, pomorstvo i ribarstvo. "Poljoprivrednicima smo isplatili 2,7 milijardi kuna potpora. Isplatili smo 1,1 milijardu kuna avansa za izravna plaćanja. Rekorderi smo u povlačenju EU sredstava, raspisivanju i obradi natječaja. Dosad smo ih raspisali iz PRR-a 89 posto ukupne alokacije, ugovorili 60 posto raspoloživih sredstava, a isplatili 28 posto. OPG-ovima je vrlo zanimljiva Mjera 4 - Ulaganja u fizičku imovinu, kojom je alocirano 3,2 milijarde kuna. Preko nje smo isplatili više od milijarde kuna. U budućem razdoblju Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) fokus će i dalje biti na oživljavanju ruralnih područja, pogotovo poticanjem mladih poljoprivrednika i udruživanje", ističu u Ministarstvu.


"Posljednjih godina poljoprivreda je pretrpjela teške krize zbog gubitka tržišta, pada cijena proizvoda, klimatskih promjena i pojava bolesti. Pokazalo se da financijska sredstva nisu dovoljna da bi se obranio taj sektor i mi nerijetko ističemo da je poljoprivreda strateška grana, da bitno utječe na mnogo toga, pa mora biti jaka i dobra financijska omotnica da bi napredovala", ocjenjuje voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek Ernest Nad. Promatramo li segment tekuće proizvodnje, nastavlja, u Hrvatskoj je 2018. proizvedeno 1,96 milijuna tona kukuruza, što je oko 25 posto više nego u prijašnjem razdoblju, no cijena je pala. "Soje je proizvedeno do 235.000 tona, što je 13 posto više u odnosu prema prethodnom razdoblju. Mi smo zbog projekta Dunav soja ostali u tom segmentu proizvodnje, ona se posebno potiče, ali cijena je sada 2,20, a lani je bila 2,80 kuna. Time nismo zadovoljni. Identična je situacija kod suncokreta; proizvedeno ga je 120.000 tona, što je 3,4 posto više nego lani, ali cijena je niska - 1,80 - 1,90 kuna. Ne pamtim kada je prije bila niža od dvije kune", kaže Nad.


Podsjeća da je šećerna repa bila najakumulativnija kultura, no došlo je do drastičnog pada proizvodnje koju obrazlaže situacijom oko šećera. Nad kaže da je situacija na državnoj razini gotovo identična onoj u Slavoniji i Baranji. "Generalno, situacija nije bajna, posebno u stočarstvu. Svinjogojstvo nikako da se oporavi, pa je danas prasad 8-9 kuna i gotovo da ju nitko neće, tovljenici su 11-12 kuna, a mlijeko je u stagnaciji", naglašava Nad.


Bila je ovo i godina povoljnih zajmova. "Za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva u prosincu isplaćeno je 40 milijuna kuna. Za kupnju steonih junica kombiniranih i mliječnih pasmina isplaćeno je 20 milijuna kuna. Dobilo ih je 669 korisnika, 305 mlađih od 41 godinu. Iznos potpore ograničen je na 30.000 kuna po korisniku za sufinanciranje troška kupnje najmanje tri steone junice. Za potporu za gubitak prihoda u uzgoju rasplodnih junica od odobrenih 45 milijuna kuna isplaćeno je 20 milijuna, a ostatak ide početkom 2019. Korisnika je tu 6566. Programom potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala, u sektoru govedarstva u tri godine bit će i isplaćeno nepovratnih 195 milijuna kuna za kupnju i uzgoj rasplodnih junica. Za unaprjeđenje proizvodnog potencijala u sektoru mesnog govedarstva u sustavu krava-tele, unaprjeđenje uzgoja ovaca, koza te izvornih pasmina peradi za 2018. - 2020. osigurali smo 24 milijuna", ističu u Ministarstvu.


Godinu će pamtiti i mladi poljoprivrednici. Zahvaljujući potporama Ministarstva u 2018. imamo tisuću novih OPG-ova. U 2018. registrirano je 21.360 nositelja poljoprivrednih gospodarstava mlađih od 41 godinu, što je tisuću više od lani. Ministarstvo pokušava motivirati mlade za bavljenje poljoprivredom. Kroz samo dva natječaja u Mjeri 6 odobreno im je 650 projekata od 250 milijuna kuna. U obradi je i treći. Mladima je osigurano više novca za izravna plaćanja te dodatnih 20 posto sufinanciranja za vlastite projekte iz PRR-a. Stavljeni su na listu prioriteta i pri dodjeli državne zemlje, ističu u Ministarstvu.


Bila je to godina i intenzivnog povlačenja sredstava ne samo za proizvodnju nego i infrastrukturu kao poticaj ostanku na selu i poljoprivredi, pa su potpisani ugovori s 212 lokalnih samouprava od 647 milijuna kuna. "Sredstva su namijenjena za gradnju i obnovu lokalnih cesta, kolnika, oborinske odvodnje i dr. Odlaze u 20 županija, a namijenjena su gradnji novih, rekonstrukciji postojećih nerazvrstanih cesta u naseljima do pet tisuća stanovnika. U svibnju su potpisana 102 ugovora za sufinanciranje projekata iz Mjere 7 ‘Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima‘ od 470 milijuna kuna. Potpisani su ugovori za sredstva kojima će se u 17 županija sagraditi ili obnoviti 57 vrtića, 12 vatrogasnih domova, 18 društvenih domova, 13 projekata uređenja javnih površina i dva turističko-informativna centra. U prosincu su potpisani ugovori za još 108 vrtića", ističu u Ministarstvu poljoprivrede.


Ulagalo se u sektor biljne proizvodnje, isticala važnost domaće hrane kroz Školsku shemu. "Ministarstvo poljoprivrede dosta čini. Dobili smo avans izravnih plaćanja veći od milijarde kuna, što svesrdno pozdravljamo. Kao županija dosta smo aktivni u segmentu drugoga stupa, u PRR-u, gdje smo dobili 48 projekata, ulaganje od 74 milijuna kuna raznim mjerama. Potpora EU-a je dobra, no mora biti i snažnija", kaže Nad te dodaje da će stabilnost biti osigurana samo dobrom financijskom omotnicom.
Baranjcima je 2018. bila prosječna, uz neznatne promjene strukture sjetve. Najviše ih se odlučilo na smanjenje površina pod šećernom repom. "Prosječna godina za pšenicu i ječam. Povećali smo površine pod ozimim ječmom jer pokušavamo postrnu sjetvu povećati na 200 hektara", kaže Ivo Matijačić, vlasnik tvrtke Anabella, podsjećajući kako su bili limitirani vodom zbog niskog vodostaja Dunava i nezavršene crpke na draškoj ustavi. Navodnjavaju 30-ak posto od tisuću hektara, a rezultati su odlični. Glavna im je kultura kukuruz, koji će posijati na stotinjak hektara više umjesto šećerne repe. Osim cijene, smanjenje površina pod njom obrazlaže pojavom truleži koja je prepolovila proizvodnju. Dijelom je se odriče i Šandor Sabo. "Cijena nije rentabilna. Njezino će mjesto najviše zauzeti uljana repica, u 2018. najviše se isplatila", kaže Sabo.