Jedna od stavki među 13,5 milijardi kuna, koliko bi prema predviđanjima hrvatski građani mogli ove godine potrošiti za prosinačke blagdane, svakako su i sastojci za božićnu trpezu s tradicionalnom pečenom puricom.

Procjenjuje se da će se u našoj zemlji ove godine pojesti oko 120 tisuća purica, uglavnom domaćih. Purica je jedan od najvećih specijaliteta hrvatske tradicionalne gastronomije i neizostavan dio blagdanske kuhinje, a zagorski puran danas ima zaštićeno zemljopisno podrijetlo. Njegovo meso ponovno je sve češće na domaćim i inozemnim tanjurima. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj se prosječno godišnje pojede oko 3,5 kilograma purećeg mesa po stanovniku. Direktor Croatiastočara Branko Bobetić kaže da je naša prosječna potrošnja blizu prosjeka Europske unije.

- Iz godine u godinu proizvodnja i potrošnja purećeg mesa u nas lagano rastu - kaže Branko Bobetić. Proizvodnja purećeg mesa u Hrvatskoj se odvija preko Vindona i Purexa, dok, samo sezonski, božićne purice proizvodi i Valipile. U intenzivnom uzgoju je 1,1 milijun komada purica, odnosno 10 posto više nego prošle godine. Mjesečno se kolje oko 80 tisuća pura, a njihovo klanje tijekom prosinca poveća se za 40-ak tisuća komada, pri čemu se misli na sezonsku proizvodnju božićnih purica. To znači da ih u prosincu stanovnici Hrvatske pojedu oko 120 tisuća. Uglavnom su teške oko 3,5 kilograma i 90 posto ih je iz domaće proizvodnje. Prema podacima Croatiastočara, na domaću se proizvodnju odnosi 11.000 tona purećeg mesa, dok je uvoz 4000 tona.

- Kvaliteta zagorskog purana prepoznata je i na europskoj razini, pa je dobio oznaku zemljopisnog podrijetla koja označava područje njegova uzgoja i jamči visoku kvalitetu. Zbog te oznake uzgajivači se pridržavaju strogih pravila kako bi uzgoj bio što kvalitetniji - ističu za naš list u Ministarstvu poljoprivrede.

- Drago mi je da proizvodnja purećeg mesa raste iz godine u godinu. Svima za blagdane želim puricu iz domaćeg uzgoja. U Ministarstvu ulažemo velike napore kako bismo zaštitili naše uzgajivače i potaknuli uzgoj izvornih pasmina. Za uzgoj našeg nadaleko poznatog zagorskog purana osigurali smo potpore od 150 kuna po kljunu - ističe potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Ministarstvo poljoprivrede potiče uzgoj izvornih pasmina. U iznosu potpore za zagorskog purana od 150 kuna po kljunu jest poticaj iz Mjera ruralnog razvoja - Mjera 10.1.9. - u visini od 40 kuna po kljunu te poticaj u visini od 110 kuna osiguran iz nacionalnih sredstava, odnosno Programa potpore za unaprjeđenje uzgoja izvornih pasmina peradi za razdoblje 2018. - 2020. Lani smo imali više od 100 registriranih uzgajivača i gotovo 1800 rasplodnih životinja koji utove oko 40 tisuća zagorskih purica.

U Osječko-baranjskoj županiji petero je (registriranih) uzgajivača, među njima i Vladimir Batorek iz Josipovca Punitovačkog, mjesta pokraj Đakova. Za prosječnu hrvatsku potrošnju od 3,5 kilograma purećeg mesa kaže da je mala. Uzgajivač je zagorske purice na otvorenom, a proizvodni mu ciklus traje 6,5 do osam mjeseci, od čega dva mjeseca u zatvorenome.

- U ovom poslu sam 15 godina i vrlo sam zadovoljan. Kooperant sam za Zadar gdje, osim sjeverozapadne Hrvatske, meso pure najbolje ide. Niže u Dalmaciji već je druga priča - kaže Batorek, čiji je primjer u ovom poslu slijedilo još nekoliko sumještana.

Da bi se bavili uzgojem zagorskog purana proizvođači moraju zadovoljiti brojne uvjete. Određena je veličina jata, površina uzgoja i drugo. Veličina matičnog jata optimalne je veličine šest životinja, omjera spolova jedan puran i pet purica. Jedan uzgajivač može imati više matičnih jata, ali uz uvjet osiguravanja odvojenog držanja po jatima u vrijeme parenja, nesenja rasplodnih jaja te uzgoja podmlatka.

- Obilježeno matično jato treba biti smješteno u objektu koji zadovoljava minimalne zootehničke uvjete, odnosno 0,5 m2 podne površine po životinji. Ispust treba biti ograđen ogradom čija visina minimalno mora iznositi 180 centimetara kako bi se spriječio prelet životinja u druge uzgoje. U zatravljenom ispustu površina za napasivanje mora iznositi minimalno 5 m2 površine po životinji. Svaki matični uzgajivač dužan je pratiti proizvodna svojstva za svako matično jato na svom gospodarstvu - broj snesenih rasplodnih jaja, broj oplođenih jaja, broj izvaljenih purića te broj odgojenih purića - ističu u Ministarstvu poljoprivrede.

Proizvođači su obvezni provoditi propisane mjere zaštite zdravlja životinja, kao i cijepiti pure. Ako se purani stavljaju u javnu potrošnju, ili se jaja koriste za rasplod, jata podliježu obveznom pretraživanju na salmonelozu peradi koje se provode dinamikom propisanom Nacionalnim programom kontrole. Troškove uzimanja uzoraka podmiruje posjednik, a troškovi laboratorijske pretrage podmiruju se iz državnog proračuna. Poštivanje strogih uvjeta proizvodnje redovito kontrolira Veterinarska inspekcija, ističe Ministarstvo.